'Ponašanje slovenske strane pokazuje da je Hrvatska bila u pravu kad je odlučila povući se iz arbitražnog postupka'

Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec izjavio je u četvrtak da granica između Hrvatske i Slovenije još nije određena i da će je tek odrediti arbitražni sud u Den Haagu i odbacio kao "naivne" tvrdnje da Slovenija treba pomaknuti dijelove protumigrantske žičane ograde na hrvatsko-slovenskoj granici za koje Hrvatska tvrdi da su na njezinu teritoriju.

slovenija ne želi incidente /

Erjavec: 'Granica između Hrvatske i Slovenije nije određena, ogradu stavljamo gdje nam najbolje odgovara'

slovenija ne želi incidente /

Erjavec: 'Granica između Hrvatske i Slovenije nije određena, ogradu stavljamo gdje nam najbolje odgovara'

Nakon toga reagiralo je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, koje je jučer uputilo oštar prosvjed zbog činjenice da je Slovenija protupravno postavila bodljikavu žicu na teritoriju Republike Hrvatske.

Iako su napomenuli da se izbjeglička kriza ne bi smjela koristiti u sporu o razgraničenju i kako bi trebali izbjegavati situacije koje bi mogle dovesti do incidenata na granici, izjave slovenskog ministra vanjskih poslova Karla Erjavca idu u prilog onome što bi se svakako trebalo izbjeći, a to je korištenje humanitarne krize i sudbina ranjivih skupina, tvrde iz MVP-a, a njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti: 

"Ministarstvo vanjskih i europskih poslova jučer je prosvjednom notom Republici Sloveniji uputilo oštar prosvjed zbog činjenice da je Slovenija protupravno postavila bodljikavu žicu na teritoriju Republike Hrvatske u području Sutle, u blizini graničnog prijelaza Harmica te u području rijeke Bregančice, kod graničnog prijelaza Bregana Naselje te je upućen zahtjev da Slovenija bez odlaganja ukloni bodljikavu žicu sa teritorija Republike Hrvatske. Postavljanjem bodljikave žice Slovenija je svijesno povrijedila teritorij Republike Hrvatske, koji čak i prema slovenskim službenim geodetskim evidencijama ne pripada Republici Sloveniji, što je poznato slovenskim dužnosnicima.

Iako smo u razgovoru s otpravnikom poslova Veleposlasntva Republike Slovenije u RH napomenuli da se izbjeglička kriza ne bi smjela koristiti u sporu o razgraničenju i kako bi trebali izbjegavati situacije koje bi mogle dovesti do incidenata na granici, izjave slovenskog ministra vanjskih poslova Karla Erjavca idu u prilog onome što bi se svakako trebalo izbjeći, a to je korištenje humanitarne krize i sudbina ranjivih skupina za provociranje incidenata koji slovenskoj strani očito služe za daljnje pritiske na međunarodna pravosudna tijela radi nastavka kontaminiranih postupaka. 

Kao što je poznato, Slovenija je svojim postupcima teško povrijedila Arbitražni sporazum na način koji je bez presedana i koji je vrlo jasan na snimkama razgovora između ovlaštene predstavnice Slovenije i jednog arbitra, nakon čega je Republika Hrvatska pokrenula postupak za prestanak Arbitražnog sporazuma i od tada ga više ne primjenjuje. Slovenija je pozvana da s Hrvatskom započne razgovore o drugom načinu rješavanja graničnog pitanja, u skladu s visokim međunarodnim standardima, jer samo se na taj način može doći do pravog, kvalitetnog i trajnog rješenja ovog otvorenog pitanja. Arbitraža koju spominje ministar Erjavec nepopravljivo je kompromitirana da bi mogla donijeti odluku koja bi bila relevantna za Hrvatsku, odnosno koja bi mogla biti prihvatljiva i provediva.

Izjave i ponašanje slovenske strane pokazuju da je Republika Hrvatska bila u pravu kada je odlučila povući se iz arbitražnog postupka, jer slovenskoj strani, što pokazuju i posljednji događaji, nije bilo u interesu spor o granici riješiti u neovisnom arbitražnom postupku, nego je i za vrijeme njegovog trajanja na protupravan način nastojala utjecati na odluku Arbitražnog suda. Sada, čini se, Slovenija želi nametati jednostrana rješenja i njima vršiti pritisak da se arbitraža nastavi.

Rješavanje otvorenih pitanja na nepristran i vjerodostojan način i u skladu s međunarodnim pravom od presudnog je značaja za dobre odnose između Hrvatske i Slovenije, kao i za ostale države na Jugoistoku Europe pa i šire, i Hrvatska se upravo za to zalaže".