Mjera je predložena u dijelu 'Učinkovite preventivne intervencije u srednjoškolskoj dobi'.
'Radna skupina nije precizirala kolika bi minimalna dob bila optimalna. Ostavljena je ovakva, načelna preporuka kako bismo vidjeli reakcije šire javnosti, osobito stručne, i kako bi se tijekom javne rasprave iskristalizirao određeni stav. Ako se prihvati ovakav dokument, i ta bi odredba postala obvezna', rekla je Sanja Mikulić, zamjenica ravnatelja Vladina Ureda za suzbijanje zlouporabe droga.
Radnom skupinom koordinirala je Agencija za odgoj i obrazovanje, a činilo ju je sedam stručajnak, među kojima i dvije stručnjakinje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz područja prevencije ovisnosti.
Oni koji mladi počnu piti kasnije imaju mnogo problema
Prijedlog stiže kao posljedica inozemnih istraživanja koja su pokazala da podizanje minimalne dobi u kojoj je legalna konzumacija alkohola smanjuje uporabu alkohola u kasnijoj dobi.
Zabrinjava da su hrvatski maloljetnici pri vrhu europskih zemalja kada se radi o konzumaciji alkohola i pušenju. Prema podacima Europskog istraživanja o pušenju, pijenju i uzimanju droga među učenicima u dobi od 15 i 16 godina (ESPAD) iz 2015. godine, trećina ispitanika pušila je u proteklih mjesec dana, a 22 posto ih puši svaki dan: prosjek 36 zemalja u kojima se provodilo istraživanje je 12 posto.
Što se tiče alkohola, u zadnjih 30 dana konzumiralo ga je 55 posto maloljetnika, dok se njih 47 posto u istom periodu napilo. Udio onih koji se opijaju dramatično raste - prije 20 godina takvih je bilo 28 posto.
Dobra granica u Hrvatskoj kao u većini europskih zemalja
Situacija u Hrvatskoj trenutno je slična kao i u većini europskih zemalja - mladi ispod 18 godina ne mogu kupiti niti im smije biti poslužen alkohol. Austrija, Luksemburg i Portugal imaju nižu legalnu dob (16 godina), a slično je i u Cipru te Malti (17 godina). Neke države, poput Belgije, Njemačke, Nizozemske, Švedske, Norveške i Švicarske, imaju propisane različite dobi za konzumaciju pića s nižom koncentracijom alkohola te ona s višom koncentracijom, poput žestokih pića. U Švedskoj je, primjerice, dozvoljena prodaja blažih alkoholnih pića osobama od 18 godina, dok se žestoka pića zakonski ne mogu kupiti prije 20. godine. Sličnu regulaciju imaju i Norveška i Finska.
U Hrvatskoj ispijanje alkohola na javnom mjestu nije zabranjeno, osim u nekim gradovima. No, Estonija, Finska, Litva, Slovačka, Švedska i Velika Britanija mladima ispod zakonske dobi zabranjuje konzumiranje alkohola čak i u privatnim prostorima.
Nema provjere
Iako Hrvatska ne odskače puno od europskog prosjeka kada se radi o zakonskoj dobi, struka je upozorila kako je najveći problem u nedostatnom nadzoru primjene postojećih propisa. Tijekom 2016. godine policajci su otkrili tek 19 slučajeva davanja alkohola maloljetnicima, a od toga, 16 takvih slučajeva otkrili su u kafićima te tri na otvorenim prostorima.
87 posto mladih u dobi od 15 i 16 godina tvrdi da bez većih problema može nabaviti alkohol.
