Ne pitajte što vaša poljoprivredna proizvodnja može učiniti za vas, već što vi možete učiniti za nju! Ovako bi se dalo parafrazirati onu poznatu rečenicu Johna F. Kennedya i to baš uoči skorih blagdana koji će, nema sumnje, biti drugačiji od svih ranijih. Tražiti će se od nas poniznost i disciplina na koju i nismo navikli, ali će s druge strane to biti i prilika da usvojimo neke dobre navike, pa i onu da baš ovih dana, a za blagdana pogotovo, postanemo i budemo više nego ikada - poljoprivredni patrioti!
Kupujmo domaće proizvode, od domaćih proizvođača, poručuju iz Hrvatske poljoprivredne komore. Kupujmo domaće za spas domaće poljoprivredne proizvodnje i proizvođača na koje je pandemija itekako utjecala. A utjecala je u pravilu loše, makar ima onih koji su i u krizi poslovali dobro, ponajprije stoga jer su se njihovi proizvodi tražili na svjetskim robnim burzama.
Viškovi posvuda
Iz Hrvatske poljoprivredne komore podsjećaju kako je pojava korone i krize koja je potom uslijedila utjecala na početku pandemije na prekide u opskrbni lancima u svijetu, što je u jednom trenutku prijetilo nestašicama osnovnih prehrambenih proizvoda. Ta je situacija, kažu, u Hrvatskoj tijekom proljeća osvijestila problem niske razine samodostatnosti za opskrbu domaćeg tržišta zbog čega se jasnije počelo govoriti o potrebi da zbog potencijalnih ugroza Hrvatska treba imati veću proizvodnju i manje ovisiti o uvozu hrane. Već taj spomen onih proizvodnji koje su daleko ispod razine domaćih potreba, detektira uvelike kojim je granama poljoprivredne proizvodnje najteže. Iz HPK tako ističu među ostalim proizvodnju svinjskog mesa gdje smo na oko 50 posto potreba, kod mlijeka smo ispod 50 posto, a ogroman je uvoz i voća i povrća, kao i pekarskih proizvoda. Iz tog razloga HPK je pokrenula akcije da se više promoviraju domaći proizvodi te da budu prisutniji na policama trgovina.
S druge strane pandemija je dovela do ogromnih viškova roba na globalnom tržištu zbog pada turizma, ugostiteljstva, a kod primjerice svinjskog mesa došlo je i do pojave bolesti afričke svinjske kuge primjerice u Njemačkoj, što je dovelo od zaustavljanja izvoza svinjskog mesa iz Njemačke u Kinu, pa su se ti tržišni viškovi počeli po nižim, dampinškim cijenama pojavljivati na tržištu Hrvatske te dodatno utjecali na problem plasmana domaćeg svinjskog mesa. Kod junećeg mesa, u kojem smo imali veliki izvoz posebice stoke, došlo je do pada potražnje uslijed korone, ali i zbog problema u izvozu u pojedine arapske zemlje. To je stvorilo ogromne viškove domaće junetine, dok su opet zbog tržišnih viškova počele dolaziti količine iz EU zemalja po nižim cijenama. Slično se, kažu u HPK, događalo i kod voća, povrća, mlijeka i drugih roba.
Nije sve tako crno, ali...
Iz Hrvatske gospodarske komore, Sektor poljoprivrede i turizam,
apostrofirati će i kako statistika industrijske proizvodnje
govori o padu u prehrambeno-prerađivačkoj djelatnosti,
posebice u proizvodnji pića. Podaci za prvih devet mjeseci 2020.
u odnosu na isto razdoblje prethodne godine upućuju na smanjenje
volumena proizvodnje od 2,4 posto u proizvodnji prehrambenih
proizvoda i čak 19,7 posto u proizvodnji pića.
Kome ide dobro, a kome ne, detektiraju i podaci o uvozu i izvozu.
Prema podacima HGK u prvih osam mjeseci vanjskotrgovinski deficit
poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda smanjen je za 23,8 posto
odnosno za 220 milijuna EUR u odnosu na isto razdoblje u
prethodnoj godini. Ovo je rezultat pada uvoza od 7,4 posto, koji
se zaustavio na razini od 2,14 milijarde EUR. Izvoz bilježi rast
od 3,6 posto i iznosi 1,44 milijarde EUR. Pokrivenost uvoza
izvozom popela se s 60 na 67 posto.
Prema podacima HPK uvozimo najviše meso koje čini 10,9 posto ukupnog uvoza, proizvode na bazi žitarica i škroba 8,3 posto, mlijeko, jaja i med 7,9 posto, pića 7,4 posto te različite proizvode visokog stupnja prerade. U izvozu su najzastupljenije žitarice 11,5 posto, različiti prehrambeni proizvodi visokog stupnja prerade 10,8 posto, ribe 9,4 posto, proizvodi na bazi žitarica i škroba 8,6 posto te duhan i prerađevine 7,6 posto. Hrvatska i dalje ostvaruje suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni žitarica, riba, uljarica, mesnih i ribljih prerađevina te duhanu i cigaretama.
Iz HPK će naglasiti kako je Hrvatska ove godine imala rekordne proizvodne rezultate u ratarskoj proizvodnji (soja, pšenica, kukuruz ...), a te robe imaju dobre cijene na robnim burzama u svijetu. No, i tu u HPK vide problem i to u tome što Hrvatska sve ove sirovine izvozi, da bi kasnije uvozila proizvode dodane vrijednosti napravljene i od hrvatske sirovine. Primjerice, izvozimo kukuruz a uvozimo meso životinja koje se hrane kukuruzom koji dolazi i iz Hrvatske, izvozimo pšenicu a uvozimo ogromne količine zamrznutih pekarski proizvoda. U HPK konstatiraju da je jedino profitirao dio OPG-a i to od dostave proizvoda jer je došlo do rasta potražnje putem web trgovina i sličnih kanala prodaje.
15,3 milijarde kuna
Apel da se kupuje hrvatski poljoprivredni proizvod nimalo slučajno dolazi pred blagdane. Prošle godine tijekom blagdana hrvatski građani su, prema nekim procjenama, potrošili oko 15,3 milijarde kuna. Inače, hrvatski građani preko 28 posto svog kućnog budžeta troše na hranu, a slično je i tijekom blagdana kada se najveći dio kućnog proračuna troši na blagdansku trpezu. Sve na toj trpezi, ne dvoje u HPK, mogu činiti proizvodi hrvatskih poljoprivrednika, a kako je naglašeno za apele da se kupuje od hrvatskih proizvođača, svaka kune uložena u kupnju domaćih proizvoda multiplicira učinak na rast i razvoj hrvatske poljoprivrede i gospodarstva.
Zbog korona krize jasno je da će ove godine potrošnja biti niža i da će se više paziti na to što se kupuje. S obzirom da maloprodaja pada već mjesecima te je došlo do brojnih problema u gospodarstvu zbog pandemije, kupovna moć stanovništava je manja, ali se i manje troši jer će sigurno izostati velika obiteljska okupljanja, potrošnja kroz restorane u slučaju bilo kakvog oblika lockdowna, izostati će tradicionalni božićni domjenci i slično. Zbog pandemije brojne tvrtke neće isplaćivati Božićnicu niti 13. plaću što je zadnjih godina bio i glavni generator rasta blagdanske potrošnje. Ali, za blagdansku trpezu znao se iznalaziti novac i za gorih vremena.
Kampanje za kupovinu domaćih proizvoda
U HPK ne dvoje kako je put ka ozdravljenju u dizanju svijesti o važnosti kupovanja domaćih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u domaćih potrošača. Brojne zemlje EU provode snažne kampanje i štite svoju poljoprivredu, a isto bi trebalo raditi i u Hrvatskoj, smatraju u HPK. Ističu i kako bi bilo potrebno u trgovinama jasno istaknuti koje su hrvatski, a koje uvozni proizvodi.
Potrošači bi, pak, trebali više čitati deklaracije i voditi brigu o domaćem gospodarstvu. Bilo bi dobro i to da potrošači kupuju u kratkim lancima opskrbe dakle od svojih susjeda, u svojim regijama i tako potaknu domaću poljoprivredu. Podizati svijesti o zaštiti domaće poljoprivrede jedini je način da se sačuvaju radna mjesta, razvija gospodarstvo i održi opstanak naših sela, uvjereni su u HPK. Ističe se pri tom kako je odgovornost na svima nama ako želimo osigurati budućnost domaće proizvodnje hrane.
Ili, kako bi se to parafrazirano reklo; ne pitaj što poljoprivredna proizvodnja može učiniti za tebe, već što ti možeš učiniti za nju! Potreba da se bude poljoprivredni patriot, čini se, nikada nije bila veća.
