S Lorom Vidović, pučkom pravobraniteljicom RH, koja već dulje vrijeme upozorava na probleme u tretiranju migranata u Hrvatskoj, a zbog svojih istupa doživjela je kritike i ministra policije, Davora Božinovića, ali i predsjednice Republike, Grabar Kitarović, razgovarali smo nakon što je ostao nerasvijetljen slučaj dvojice nigerijskih studenata koji su nakon legalnog boravka u Hrvatskoj završili u BiH, uz tvrdnje da ih je otela i "izbacila" iz zemlje hrvatska policija. Net.hr je objavio i razgovor s jednim policajcem koji je opisao kako se unutar sustava, u svojevrsnoj "sivoj" zoni, formiraju mobilne grupe za izbacivanje migranata, te se ne isključuje mogućnost da su i ovi studenti obuhvaćeni postupanjem takvih grupacija.
NET.HR. Ima li vaš ured ikakvih saznanja o postojanju posebnih jedinica unutar hrvatske policije - koje rade na "izbacivanju" migranata preko granice u BiH?
VIDOVIĆ: Nisam dosad čula za te posebne jedinice, ali brojne pritužbe migranata na policijsko postupanje koje mi zaprimamo od 2016. često su uvelike podudarne u opisu policijskog postupanja s navodima koji se mogu pročitati u izvješćima domaćih i međunarodnih organizacija, a sve češće i u svjedočanstvima policajaca koji žele sačuvati anonimnost. U suštini, radi se o ignoriranju traženja međunarodne zaštite, nasilnom postupanju, otuđivanju novca i drugih vrijednosti te vraćanju preko zelene granice, bez provođenja zakonom predviđenih postupaka.
NET.HR: Ured pravobraniteljice u srpnju ove godine objavio je anonimno pismo, svjedočenje jednog policajca o nehumanim postupcima prema migrantima. Jeste li nakon objavljenog pisma i drugih skupljenih informacija uspjeli dobiti preciznije informacije iz MUP-a, odnosno policije?
VIDOVIĆ: Pismo smo objavili upravo radi toga što od tijela nadležnog za provođenje istrage, DORH-a, kao ni od saborskih odbora, nismo zaprimili baš nikakvu povratnu informaciju o eventualno poduzetim radnjama kako bi se njegovi navodi na neovisan način istražili. Nažalost, ni moj Ured, ali ni javnost, do sada ne znaju ništa o tome je li ta istraga ikada uopće pokrenuta i kakve je rezultate dala. Jedino smo naknadno zaprimili odgovor Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost s preslikom očitovanja MUP-a, iz čega smo doznali kako je Odbor o sadržaju pisma informirao MUP mjesec dana prije njegove objave u medijima.
NET.HR: Kakav je vaš zaključni stav: jesu li postupanja hrvatske policije prema migrantima trenutačno pod ikakvom kontrolom, odnosno, što mogu učiniti institucije koje bdiju nad ljudskim pravima i zainteresirana javnost?
VIDOVIĆ: Prije svega, treba reći da velika većina hrvatskih policajaca svoj posao radi iznimno stručno, i profesionalno, u izuzetno teškim okolnostima, i da oni zaslužuju svu našu podršku. Nažalost, ima i onih koji ne postupaju na takav način i za takve je slučajeve uspostavljeno više mehanizama. Prije svega, MUP ima sustav unutarnjeg nadzora, međutim on nije neovisan, a stopa utvrđenih nepravilnosti unutar tog okvira je zaista mala, manja od 10 posto. S druge strane, Povjerenstvo za rad po pritužbama kao tijelo neovisnog građanskog nadzora, iako je zakonom predviđeno, još uvijek nije funkcionalno. Osim toga, i saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost ima određene ovlasti u odnosu na rad policije i traži očitovanja o postupanju u konkretnim slučajevima, no pitanje je koliko je to učinkovito, budući da se oslanja jedino i isključivo na MUP-ova očitovanja, a nema mehanizme kojima bi mogao biti objektivan i uzeti u obzir i drugu stranu.
Međutim, u slučajevima sumnje u ovakva kršenja zakona i ljudskih prava za vrijeme policijskog postupanja, neovisno o tome radi li se o bilo kojem građaninu RH ili migrantu, najvažniju, zapravo krucijalnu ulogu treba imati državno odvjetništvo koje jedino može provesti učinkovitu i neovisnu istragu. O tome govori i praksa Europskog suda za ljudska prava.
Istovremeno, svjedoci smo i sužavanja demokratskog prostora za branitelje ljudskih prava, pogotovo migranata, u kojem su udruge i odvjetnici koji štite njihova prava i pružaju im podršku nerijetko javno optuživani za neopravdan pritisak na policiju, a ograničen im je i pristupa detencijskim centrima za strance. Dobro je već poznato i da je mojoj instituciji onemogućen neposredan pristup podacima o policijskom postupanju prema iregularnim migrantima. U takvim okolnostima, nažalost, od predstavnika MUP-a moguće je i čuti da oni koji govore o nezakonitim postupanjima unutar policije ocrnjuju Hrvatsku, dok je realnost upravo suprotna – Hrvatsku na žalost ocrnjuju upravo oni pojedinci koji postupaju nezakonito, kao i oni koji te navode ne istražuju ili ih prikrivaju, a ne oni koji o tome javno govore.
NET.HR: Je li saborski Odbor za ljudska prava učinio dovoljno za rasvjetljavanje sumnji oko nezakonitog i nehumanog postupanja prema migrantima? Vi ste već više puta upozoravali da MUP i DORH odbijaju ozbiljno istražiti nasilje nad migrantima.
VIDOVIĆ: Kako su i Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, i Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost upoznati s ovom problematikom, tražila su se očitovanja od MUP-a, sazivale sjednice, raspravljalo se o tome u više navrata. Prema tome, koraci se poduzimaju, ali neke konkretne učinke još očekujemo. Međutim, treba ponoviti - učinkovita i neovisna istraga glavni je mehanizam koji može rasvijetliti ovakav tip sumnji, to je standard pravne države, a nju može provesti jedino DORH. Međutim, ono što sad imamo je da čelnici MUP-a na sve navode, pritužbe i izvješća odgovaraju jednostavnim i bezrezervnim negiranjem mogućnosti nezakonitog postupanja, u baš svakom slučaju, i to nerijetko vrlo brzo nakon samog događaja, a o eventualnom postupanju DORH-a nema nikakvih informacija.
Ono što treba očekivati od pravne države uslijed ovakvih pritužbi je jamstvo da će temeljito poduzeti sve razumne i raspoložive korake kako bi istražila ima li nepravilnosti i nezakonitosti u radu državnih tijela i time osigurala sigurnost svih građana. U suprotnom se stječe dojam da je policija iznad zakona, a da migranti nisu vrijedni jednakog postupanja.
NET.HR: Kakva je vaša ocjena dosega međunarodne kontrole, odnosno, u našem slučaju, nadzora iz "centrale" EU-a, nad sumnjama za problematično postupanje hrvatske policije?
VIDOVIĆ: Razne europske instance reagirale su na ovaj problem. Povjerenica za ljudska prava Vijeća Europe Dunja Mijatović osudila je provođenje push-backova i zatražila učinkovitu istragu, a prošlog tjedna je nakon obilaska migrantskih kampova u BiH ponovila da su navodi o postupanju hrvatske policije prema migrantima vrlo zabrinjavajući. Što se Schengena tiče, tijekom postupka evaluacije, svojevrstan nadzor je postojao, i Europska komisija je po njegovu okončanju zaključila da je Hrvatska poduzela potrebne mjere kako bi osigurala ispunjavanje potrebnih uvjeta za potpunu primjenu Schengenskih pravila i standarda.
NET.HR: Je li u okviru ulaska u Schengen predviđen pojačan nadzor u kojem je moguće - pojednostavljeno rečeno - dovođenje u red i hrvatske policije?
VIDOVIĆ: U Komunikaciji EK piše kako se Hrvatska obvezala nastaviti poboljšavati zaštitu ljudskih prava, međutim u njoj se izričito navodi i kako zaštita prava tražitelja međunarodne zaštite i ostalih migranata te navodi o uskraćivanju pristupa sustavu azila kao i uporaba sile policije na granici "i dalje ostaju izazov". Također, Hrvatska se obvezala istražiti navode o nezakonitom postupanju na svojim vanjskim granicama, nadzirati situaciju i informirati Komisiju o napretku. Zato je od prosinca 2018. dio kriznog fonda u iznosu od 6,8 milijuna eura namijenjen novom mehanizmu monitoringa, koji bi trebao pomoći da se aktivnosti granične kontrole usklade s EU-om i međunarodnim obvezama, posebno s načelom zabrane protjerivanja ili vraćanja, a rezultati tog projekta trebali bi biti raspravljeni s Komisijom, mojim Uredom i organizacijama civilnog društva. Koliko nam je do sada poznato, dio tih sredstava utrošen je na edukacije dijela policijskih službenika, što je izuzetno važno. Naravno, mi o detaljima nemamo više informacija, no svakako ćemo pratiti kako će se rezultati tih edukacija reflektirati na stvarno stanje na terenu i postupanje prema migrantima, odnosno, hoće li nakon provedenih edukacija o važnosti zaštite ljudskih prava, broj pritužbi ipak biti manji.
23.05.2016., Zagreb - Pucka pravobraniteljica Lora Vidovic. Photo: Petar Glebov/PIXSELL
NET.HR: Što je do sada vaš Ured uspio napraviti oko pritužbi na neljudsko postupanje prema migrantima? Idu li i vaši izvještaji prema EU razini?
VIDOVIĆ: Mi, kao institucija za zaštitu ljudskih prava, temeljito istražujemo sve pritužbe kroz mehanizme koji su nam raspolaganju u okviru zakonskih nadležnosti i o svojim zaključcima redovito obavještavamo Sabor, njegove odbore i, svakako, javnost. Međutim, od lipnja 2018. mojim savjetnicama i meni osobno, u ispitnim postupcima i NPM ((Nacionalni preventivni mehanizam, op.a.) obilascima policijskih postaja, uskraćuje se uvid u Informacijski sustav i druge podatke o postupanjima prema iregularnim migrantima, tako da smo, na primjer, u lipnju ove godine morali prekinuti obilazak te uputiti ministru upozorenje – nažalost, bez učinka.
S obzirom na to da je NPM mandat Pučkog pravobranitelja predviđen i jamčen međunarodnim instrumentima za sprječavanje mučenja, izvijestili smo o tome i nadležne međunarodne odbore i tijela, a progovaramo i na regionalnim mrežama čiji smo članovi, konferencijama i drugim stručnim događanjima. Svakako kanimo nastaviti upozoravati na opasnosti za društvo kada institucije, pogotovo one koje su ustavnim poretkom predviđene za zaštitu ljudskih prava, ne mogu učinkovito obavljati svoj posao.
