Kako saznaje Jutarnji list, istražni organi žele utvrditi je li netko s hrvatske strane pogodovao Mađarima, a istraga bi mogla dovesti i do bivšeg premijera Ive Sanadera i bivšeg ministra gospodarstva Damira Polančeca. Polančec je, naime, potpisao ugovor o prodaji, a takav važan potez sigurno nije mogao napraviti bez znanja bivšeg premijera.
Također, istražitelji su zamijetili i da je ključnu ulogu u izradi ugovora između Ine i MOL-a imao zagrebački odvjetnik Zoran Marković, odnosno odvjetnički Ured Marković-Plišo, koji je postavljao i pravne okvire vezane uz prodaju i kupnju dionica Podravke. Također, Markovića je Polančec angažirao i kao osobnog odvjetnika.
Istraga je pokrenuta nakon objave nekoliko ugovora između Ine i MOL-a, iz kojih se vidi da Mađari s 47 posto dionica imaju veća upravljačka prava od hrvatske strane. USKOK i Državno odvjetništvo navodno provjeravaju i je li im dostavljena sva dokumentacija budući da postoji i nekoliko ugovora i aneksa.
Politički vrh vršio pritisak na Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja
Nacional, pak, otkriva kako su pred samu prodaju dionica Ine mađarskom MOL-u vršeni jaki politički pritisci na Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja, koja je naposljetku dala pozitivno mišljenje o udruživanju MOL-a i Ine.
Nacional tvrdi kako je samo mjesec i pol dana prije zaključenja prodajnog ugovora, Agencija izradila rješenje u kojem je zatraženo da se MOL prije zaključenja ugovora odrekne tvrtke Tifon. Tada je zaključeno kako bi MOL, ukoliko se ne odrekne Tifona, imao nedopustivo visoki udjel na hrvatskom tržištu nafte i naftnih derivata. U zamjenu, nakon pritisaka na Agenciju i šeficu Olgicu Spevec, MOL se obvezao odreći tvrtke Crobenz, tvrtke znatno slabijeg poslovanja i utjecaja na hrvatskom tržištu.
Inače, Hrvatska bi iz pregovora mogla izaći i za 5 milijardi kuna 'lakša', jer se Polančec obvezao da će država do 1. srpnja ove godine od Ine otkupiti njezine tvrtke za trgovanje i skladištenje plina.
Budući da Ina trenutačno državi duguje 1,2 milijarde kuna, čelnici MOL-a pokušavaju kroz pregovore o cijeni plinskog biznisa prebiti veći dio duga. Budući da je Hrvatska Ini već platila 500 milijuna kuna za podzemno skladište plina Okoli, i da još 750 milijuna vrijedi plin koji se u njemu nalazi, usklađivanjem cijena s europskima i zbog netržišno niske cijene plina za potrošače, do 2013. godine država bi mogla izgubiti najmanje 3,5 milijardi kuna, procjenjuje Nacional.
I predsjednik Mesić je u ponedjeljak pozvao istražne organe da u vezi s prodajom Ine ispitaju i Polančeca i Sanadera. "Ja sam pročitao ugovor o prodaji, ali nisam saznao što me zanima. Gdje su ti novci?", rekao je Mesić.
Prethodni članci:
arti-200912020636006 arti-200911120179006 arti-200911110016006
