U sklopu Akademije Saharov, koja je već deset godina sastavni dio Human Rights Film Festivala, Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj u Kulturno informativnom centru u Zagrebu organizirao je panel o radu Europske unije na području zaštite ljudskih prava u Ukrajini i rješavanju društveno-gospodarskih i humanitarnih posljedica rata u toj zemlji.
Na panelu su gostovali zastupnici u Europskom parlamentu Tonino Picula, Karlo Ressler i Tomislav Sokol, ukrajinska novinarka i protagonistica filmova "Mariupolj" i "Mariupolj 2" Albina Lvutina te Irina Pronenko, predstavnica udruge Svoja, koja okuplja Ukrajince u Hrvatskoj. Novinarka Lvutina u Zagreb je stigla iz Hersona i iz prve ruke je govorila o ratnoj svakodnevici Ukrajine.
Ukrajinska svakodnevica, oslikana i u dokumentarnim filmovima Mariupolj i Mariupolj 2 tragično i prerano preminulog litavskog redatelja Mantasa Kvedaravičiusa, dio je programa Human Rights Film Festivala.
U znak potpore Ukrajini, Europski parlament je ovogodišnju Nagradu Saharov za slobodu mišljenja odlučio dodijeliti „hrabrom ukrajinskom narodu kojeg predstavljaju predsjednik, izabrani čelnici i civilno društvo“. Svečana dodjela priznanja održat će se 14. prosinca u Europskom parlamentu u Strasbourgu.
"Europski parlament, od svih je institucija najizravnije stao u potporu ukrajinskom narodu, iako on u vanjskoj politici nema moć donošenja obvezujućih odluka, već to čine države članice jednoglasno, ali ovom rezolucijom definira se jasan stav i šalje snažna politička poruka protiv ruske agresije na ukrajinski narod i države članice potiče se u kojem smjeru trebaju djelovati", istaknuo je na panelu Sokol.
"Ukrajinski narod trenutno ne strahuje toliko od vojnih uspjeha na bojnom polju koliko od alternativnih metoda ratovanja kojima pribjegava Kremlj i ruski predsjednik Vladimir Putin, a koje uključuju razaranje energetske infrastrukture i u tome su uspješni. Šest milijuna Ukrajinaca je bez električne energije, a situacija je još dramatičnija u Kijevu gdje stanovnicima prijeti zamrzavanje vodovodnih cijevi. U trenutku ruske agresije na Kijev, stanovništvo Kijeva se prepolovio, no Ukrajinci su hrabri i čim se situacija malo popravi, oni se žele vratiti", objasnio je Picula.
Podsjetio je da je Europski parlament usvojio rezoluciju kojom Rusiju proglašava državom koja sponzorira terorizam. Istaknuo je da je riječ o snažnoj političkoj poruci te zahtjevu Parlamenta da EU razvije pravni okvir koji bi omogućio automatsko pokretanje sankcija u ovakvim slučajevima. „Europski parlament napravio je veliki iskorak koji pomaže, ne samo Ukrajini, nego i Europskoj uniji u slučaju budućih kriza, ali postoji zrakoprazan prostor što se tiče EU jer, za razliku od SAD-a mi nemamo pravni institut koji bi omogućio automatsko aktiviranje financijskih i trgovinskih posljedica za zemlje koje se proglase terorističkima. Amerikanci ipak nisu stavili Rusiju na listu zemalja koje podupiru terorizam zato što bi to imalo gospodarske, političke i financijske posljedice“, nastavio je Picula. Uz to, Picula je kritizirao i Mađarsku koja u Vijeću blokira donošenje odluke o 18 milijardi eura pomoći Ukrajini.
Ukrajinska novinarka Lvutina podijelila je primjere potresnih ispovijesti lokalnog stanovništva kojima je svjedočila tijekom izvještavanja iz različitih dijelova Ukrajine. „Moj posao daje mi mogućnost vidjeti sve što rade ruski vojnici u mojoj domovini i oni čine strašan zločin. Ja nisam političarka, ali ni jedan političar ne smije zaboraviti da je u Ukrajini rat. Neka europski političari i europski narod nemaju iluzija da će se Rusija zaustaviti na granici Ukrajine. Filmovi o Mariupolju redatelja Kvedaravičiusa filmovi su vrijedni ljudskoga života jer je on zbog njih izgubio svoj. Sve vas zato pozivam, pogledajte Mariupolj i Mariupolj 2, a kad on bude oslobođen, dođite pogledati slobodni grad", izjavila je ukrajinska novinarka Lvutina.
Irina Pronenko, predstavnica udruge Svoja, koja okuplja Ukrajince u Hrvatskoj, govorila je o radu volontera s izbjeglicama u Hrvatskoj. "Zasad se u Hrvatskoj nalazi 25 tisuća Ukrajinaca, naša udruga je zasad malena, radimo svega nekoliko mjeseci i brojimo desetak članova. Našim sunarodnjacima nudimo pomoć u traženju posla, pomoć u učenju hrvatskog jezika i pomoć u integraciji u Hrvatskoj. Pomogli smo zaposliti naše sunarodnjake, a oni u Hrvatskoj s obzirom na svoje kompetencije i poznavanje hrvatskog i engleskog jezika rade u hotelskom sektoru, prodaji, ali i u marketingu i u IT-ju“, rekla je Pronenko i pozvala sve zainteresirane da volonterski i donacijama pomognu radu udruge.
Zastupnik Karlo Ressler poručio je da se Ukrajina ne bori samo za svoju slobodu, nego i za Europu. „Mora prevladati svijest o ozbiljnosti aktualne situacije kao i činjenica kako se Ukrajina ne bori isključivo za vlastitu opstojnost i slobodu, nego se bori i za europske vrijednosti. Europa se, a s njom i Hrvatska, jasno civilizacijski opredijelila. Hrvatska još od 90-ih razumije i pamti što znači agresija na vlastitu domovinu. Agresija ne smije pobijediti vladavinu prava i demokraciju i zbog toga je bitno da pomažemo humanitarno, logistički pa i na vojni način kroz obuku koja će se događati uz pomoć Europske unije“, zaključio je Ressler.
