Premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade govorio je o obnovi u Petrinji.
"Bio sam u Petrinji i upoznao se sa svim aktivnostima za normalizaciju života u tom dijelu Hrvatske. Danas ćemo čuti prezentaciju svih problema geološkog karaktera koji su se tamo pojavili. Zahvaljujem svim službama i volonterima koji su na tom području", rekao je Plenković.
"Epidemija korone, svi današnji podaci koji su maloprije objavljeni, govore kako nam brojevi padaju. Sad smo na petom mjestu u EU-u, a imamo šesti najveći dvotjedni pad zaraze. Smanjuje se broj preminulih, on je znatno manji nego prije mjesec i pol dana. Važno je da nastavimo ovaj trend koji sad imamo. Brojne zemlje unutar Europske unije pooštravaju mjere, a mi smo za razliku, s obzirom na dobre brojeve i visok stupanj osobne odgovornosti velikog broja građana, došli u poziciju da možemo postupno ići u popuštanje mjera. Zato smo i donijeli ove mjere za školstvo, obrazovanje, sport. Ali ipak s velikim oprezom jer smo još u zimskim mjesecima i jer je došlo do određenog usporavanja dinamike isporuke cjepiva, a samim time i plana cijepljenja, vodimo računa da sve ono što činimo u borbi protiv ove globalne pošasti bude i postupno i balansirano, a na koncu da zaštiti zdravlje hrvatskih građana", kazao je.
'Neće biti potpunog zatvaranja'
U tom kontekstu, kazao je premijer, "Vlada nema luksuz biti isključivo u cipelama epidemiologa ili gospodarstva. Drugi akteri koji nemaju ovaj vid odgovornosti koji ima Vlada, to mogu. Mi nemamo, jer moramo voditi računa o cjelini aktivnosti - funkcioniranju gospodarstva, javnih dužnosti i obvezama koje imamo sa što manje negativnih posljedica na naše građane i njihove aktivnosti", rekao je.
Ističe kako su prosvjedi normalni za demokraciju. "Mislimo da je to u demokratskoj kulturi Hrvatske dobrodošlo, ali moramo na stol staviti činjenice i argumente", rekao je te podsjetio na strože mjere u drugim zemljama. "U brojnim zemljama je policijski sat, ne radi javni prijevoz, ne rade škole, trgovine i slično, i to čak u našem neposrednom okruženju. Kod nas neće biti potpunog zatvaranja i neće biti policijskog sata. Toga se držimo", kazao je.
Nakon bolje epidemiološke situacije porastao je pritisak javnosti, kao i ostalih aktera koji žele popuštanje mjera, odnosno otvaranje svega. "E, pa ne možemo to tako. To tako ne ide. Ne zato što mi ne bismo htjeli sve otvoriti, nego zato što to nije realno i ne bi bilo dobro", rekao je Plenković te dodao da kao Vlada i kao država pokazali u proteklih 12 mjeseci da stoje uz svoje građane, radnike u privatnom sektoru. "Stojimo uz one gospodarske aktivnosti kojima je, nažalost, zbog specifičnosti njihove aktivnosti bio onemogućen njihov rad. Isplaćeno je gotovo devet milijardi kuna potpora. Mi ćemo od studenoga do veljače isplatiti 2,5 milijardi kuna za očuvanje radnih mjesta i nadoknadu fiksnih troškova. Više od 90% zahtjeva je obrađeno i isplaćeno", poručio je Plenković.
"To je tri posto BDP-a Hrvatske. Krenule su isplate za siječanj. Uspjeli smo sačuvati radna mjesta koja smo mogli. Želimo proći kroz nekoliko tjedana zime i da onda omogućimo situaciju tijekom proljeća uz mjere, procjepljivanje, i sve ostalo rast gospodarstva. To je naš cilj i do njega ćemo doći. Pozivam sve na oprez još jednom, strpljenje.
Prosvjedovao kod predsjednika Europskog parlamenta
Komentirao je i popuštanje mjera, kazavši kako je strateški cilj na proljeće omogućiti povratak normalnog života. "To je naš strateški cilj i mi ćemo do njega doći. Zato još jednom pozivam sve i na strpljenje i na razumijevanje i na oprez. Ni Vlada ni Stožer nisu sretni s tim što moraju nekoga kazniti", rekao je Plenković.
"Sjetite se kada su zdravstveni kapaciteti bili na rubu. Nijednom se nije dogodilo da je zdravstveni sustav kolabrirao - to je uspjeh. Ali, da bismo tako nastavili, pozivam sve da još malo izdržimo pa da krenemo u normalizaciju. Zato ćemo vidjeti 15. veljače što još možemo napraviti", kazao je.
Izrazio je i prosvjed predsjedniku Europskog parlamenta, Davidu Sassoliju, zbog incidenta koji su napravili europarlamentarci na granici. Rekao je kako su "pokušali hrvatsku policiju dovesti u neugodnu situaciju". "Još više čudi podrška koju su dobili ovdje zbog pokušaja kršenja zakona i propisa Republike Hrvatske. Smatram sramotnim potez potpore koju je tom činu izrazila vodeća hrvatska opozicija", rekao je Plenković.
Medved: 'Raste broj vrtača i rupa na potresom pogođenom području'
Potpredsjednik Vlade Tomo Medved upozorio je kako raste broj vrtača i rupa na potresom pogođenom području te da je za stanovnike pripremljen smještaj. "Uklanjaju se oštećenja od potresa, 236 smještajnih objekata smo stavili ovog tjedna, 391 kontejnera čekamo, 171 obitelj je privremeno smještena na sigurnom,1184 smještajna objekta su priključena na struju", kazao je Medved.
Dodao je kako su svi vodovodi proglašeni zdravstveno ispravnima te dodao kako će šest tvrtki uklanjati oštećenja s objekata. "Sam postupak uklanjanja započet je u Petrinji. Svako podrhtavanje donosi rizik urušavanja dimnjaka u Sisku, u tijeku je realizacija elaborata. U tijeku je i angažiranje stručnog osoblja zaposlenih u državnim ustanovama kako bi se što prije završili pregledi zgrada i tereni za obnovu. Podrhtavanja dovode do otvaranja novih klizišta - danas ih je više od 80. Pripremili smo privremeni smještaj za sve one koji su u blizini vrtača, klizišta kako bi imali sigurni smještaj", rekao je.
Profesor Bruno Tomljenović s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta iznio je podatke o riziku od nastalih vrtača koje su se pojavile nakon potresa. "Na početku su se pojavljivali blizu kuća, a kasnije i u polju. One nastaju vrlo brzo i naglo, kroz nekoliko sekundi. Pričali smo sa stanovnicima i rekli su kako dan prije pojave rupa nisu primijetili nikakva uleknuća tla. Ne možemo predvidjeti lokaciju gdje će se pojaviti. Utvrdili smo da postoji veliki rizik za stanovništvo", kazao je prof. Tomljenović.
Predstavio je i metode kojima bi se smanjio geološki rizik na tom području. "Proučavajući ove pojave došli smo do zaključka da se može očekivati kako će se pojavljivati i u narednim mjesecima. Imat će varijabilnu veličinu. Možemo očekivati i da će njihova pojava biti bez najave, brza. Ne možemo predvidjeti lokacije gdje ih možemo očekivati. Došli smo do zaključka da su vrtače velika opasnost za stanovnike. Krenuli smo, moje kolege i ja, s ispitivanjima s kojima smo nastojali prepoznati metode kojima bismo prepoznali anomalije i moguće urušavanje na mjestima. Proučavali smo anomalije u podzemlju kod najveće vrtače. Moguće je, kod te vrtače, da je riječ o starijoj vrtači koja je bila prije dolaska stanovnika. Nadam se da ćemo moći predvidjeti pojavu novih vrtača. Na taj način ćemo se s kolegama u sinergiji korištenjem raznih metoda i terenskim snimanjima iz zraka i korelacijom podataka omogućiti prepoznavanje geološke opasnosti", rekao je Tomljenović.
Beroš: 'Sve više ljudi traži liječničku pomoć zbog post-covid simptoma'
Ministar zdravstva Vili Beroš izvijestio je o situaciji s epidemijom. "Brojke su stabilne, smanjuju se. Sve više osoba koje su preboljele Covid-19 traže liječničku pomoć zbog post-covid simptoma. Liječe se u post-covid ambulantama. Najčešće se traže pulmolozi, neurolozi, psihijatri i kardiolozi kod post-covid simptoma te poručio kako se javlja sve veći broj post-covid pacijenata", izvijestio je Beroš.
Upozorio je kako su pred nama izazovi novih sojeva koronavirusa te problemi s distribucijom cjepiva. "U mjesec dana bilježimo pad od 46% zaraženih od koronavirusa. Pred nama su novi sojevi, izazovi s cjepivima. Oslanjamo se na epidemiološke mjere", rekao je Beroš.
Ministar Davor Božinović rekao je kako je od prošle sjednice doneseno 11 odluka koje se primjenjuju na području cijele Republike Hrvatske i vrijede do 15. veljače. "Dopušteni su treninzi i rekreacije na otvorenom. Dopuštene su utakmice, ali bez gledatelja. Sukladno uputama županijski stožeri od 1. veljače viših razreda osnovne škole omogućili su povratak u škole. Ukupno 78 nepravilnosti i 101 usmeno upozorenje od prošle je sjednice utvrđeno zbog nepoštivanja epidemioloških mjera, jedna je kaznena prijava i tri nepoštivanja ilegalnog otvaranja teretana ovog tjedna". Božinović je dodao kako je izdano 100 tona zaštitne opreme za covid-19.
Autocesta Zagreb-Sisak
Premijer Plenković ranije je najavio da će se na sjednici Vlade zadužiti HAC za raspisivanje natječaja do kraja veljače, za završetak izgradnje autoceste do Siska. "Vjerujem da projekt može biti realiziran u sljedeće dvije, dvije i pol godine. Na taj način bismo praktički prislonili i Sisak i Petrinju i cijelu Sisačko-moslavačku županiju u smislu bolje prometne povezanosti na glavni grad Zagreb", rekao je premijer i dodao kako će nastaviti s aktivnim angažmanom po svim aspektima.
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković rekao je da su pripremili dovršetak zaključka za autocestu Zagreb-Sisak kojim će se ubrzati projekt. "Dionica Lekenik-Sisak prioritetan je projekt za dugoročnu revitalizaciju Sisačko-moslavačke županije. Zaključkom se zadužuje društvo Hrvatske autoceste d.o.o da najkasnije do 28. veljače 2021. pokrene postupak javne nabave radova izgradnje autoceste procijenjene vrijednosti nabave u iznosu od 300 milijuna kuna", kazao je Butković.
Autocesta A11, od Zagreba do Siska, planirane dužine 47,5 kilometara, počela se graditi 2006. godine
