Ako i ne biciklirate cijelu zimu, barem ovoga petka 14. veljače sjednite na bicikl na putu do posla, fakulteta ili gdje već trebate ići i pokažite sebi i drugima da zimsko bicikliranje nije nikakav problem, a mogli biste završiti i na neočekivanom biciklističkom doručku, pozivaju iz Sindikata biciklista građane i građanke na obilježavanje Međunarodnog dana zimskog bicikliranja na posao.
VEZANE VIJESTI
- Dva lica dvije europske metropole: Što bi Zagreb, kada bi htio, mogao naučiti od Pariza?
- Neke zemlje to već prakticiraju: Možete li zamisliti da u Hrvatskoj pedalirate na posao i za to budete plaćeni?
Kao i inače, u vožnji nemojte zaboraviti imati upaljena svjetla ako vozite noću ili u uvjetima smanjene vidljivosti kako biste bili vidljiviji drugim sudionicima u prometu. I nastojte koristiti biciklističku infrastrukturu - tamo gdje je ima, a Zagreb se njome baš i ne može pohvaliti unatoč svim samohvalama koje pristižu od gradskih vlasti.
Iako u Sindikatu biciklista smatraju da građankama i građanima nije potreban poseban dan da sjednu na bicikl na putu do posla i u zimskim mjesecima, ipak ih pozivaju da se registriraju na www.winterbiketoworkday.org i pokažu da je zaista veliki broj onih koji bicikliraju neovisno o vremenskim uvjetima.
Međunarodni dan zimskog bicikliranja, podsjetimo, održava se već nekoliko godina drugog petka u veljači, a inicijativa je pokrenuta u Kanadi kao prijateljsko natjecanje među gradovima i zemljama svijeta.
Zagreb je 2015., 2016. i 2017. godine odnio titulu grada pobjednika s najviše zimskih biciklista, odnosno najviše građana i građanki koji su se obvezali barem taj dan koristiti bicikl kao prijevozno sredstvo. Za sada, osim Zagreba koji je trenutačno na 9. mjestu, oni koji su se već obvezali dolaze iz Varaždina, Sutivana na Braču, Zadra, Osijeka, Velike Gorice, Šećerane kod Belog Manastira, Virovitice, Splita, Kutine i Siska.
'Biciklističke prometne površine treba čistiti, a ne koristiti za odlaganje snijega'
Za one koji se pitaju koja je svrha i smisao ovakve akcije kada snijega i ''prave zime'' više baš i nema, Tena Šarić iz Sindikata biciklista podsjeća da ''unatoč klimatskim promjenama uvijek postoji mogućnost da će snijeg ipak zabijeliti naše gradove. Stoga, zimske službe treba i dalje podsjećati da se i biciklom ide na posao te se biciklističke prometne površine treba čistiti, a ne koristiti za odlaganje snijega. Svrha je ukazati i na nesnosne gužve u prometu, zagađenje, buku i zagušenje zbog prevelikog broja osobnih automobila, u kojima uglavnom sjedi po jedna osoba. Akcijom se pokušava potaknuti na što češće korištenje bicikla kao prijevoznog sredstva u gradovima, kako bi se smanjile gužve, ali i utjecaj na klimatske promjene te zagađenje zraka''.
VEZANE VIJESTI
- 'Građani Zagreba vape za boljim javnim prijevozom, a ne novim garažama u centru'
- Samo u veljači: U petak se zakotrljajte na dva kotača do doručka na tajnoj lokaciji
Prometne gužve i nedovoljno razvijena mreža javnog prijevoza uz loš i skup sustav prikupljanja, odvoza i zbrinjavanja otpada te ogromne gubitke vodovodne mreže ključni su problemi u gradu Zagrebu.
Bicikliranje nas neće spasiti, ali jest pravo malo čudo
Upravo kada je riječ o prometu, uvijek iznova valja podsjećati da je bicikl ne samo ekološki najprihvatljiviji oblik transporta, nego donosi i niz drugih benefita te je za društvo i državu izuzetno važno dugoročno ulaganje u održive oblike kretanja, pogotovo u biciklističku infrastrukturu.
Između ostalog, doprinosi smanjenju tzv. eksternih troškova kroz manje prometne gužve, kao i smanjenju emisija štetnih plinova i troškova zdravstva, a smanjenje stupnja motorizacije dovodi do ekonomskih benefita. Samo neki od njih su porast cijena nekretnina te porast prometa u lokalima u pješačkim i biciklističkim zonama dok je s druge strane održavanje infrastrukture za automobile znatno skuplje od održavanja pa čak i izgradnje infrastrukture za bicikle.
Zagreb i ove godine sudjeluje u Međunarodnom danu zimskog bicikliranja na posao. Inicijativu je podržao na biciklu podržao zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, koji je prevalio dionicu od vlastitog doma do Autobusnog kolodvora.
Milan Bandić (Žarko Bašić / PIXSELL)
U Zagrebu, međutim, umjesto da se smanji prometno zagušenje u središtu i da se promet prilagodi korisnicima javnog prijevoza, pješacima, osobama s invaliditetom i biciklistima, hrvatska metropola može se "pohvaliti" čudnovatim biciklističkim stazama i izostankom gradnje novih tramvajskih pruga u posljednjih čak 20-ak godina.
No zato gradonačelnik Milan Bandić sanja nove
garaže (i to je jedna u nizu zamki zasad stopiranog
GUP-a), a onima koji nemaju gdje parkirati bicikle smiješe
se kazne i oduzimanje njihova dva kotača. Ne sprečava to gradske
vlasti da ustvrde kako pedaliramo prema svjetloj budućnosti.
Izmišljenim biciklističkim stazama, primjećuju u Sinidkatu
biciklista, koji upozorava da Grad Zagreb veličinu mreže
biciklističkih staza i traka računa na obmanjujući način,
odnosno tako da u ulicama u kojima postoje staze za oba
smjera, svaki kilometar broji dvostruko.
Po takvoj logici brojenja, kažu, bilo bi uobičajeno reći da
autocesta Zagreb-Split ima 1600 kilometara: svaka traka duga je
400 kilometara, a ima ih četiri pa je dakle duljina 1600
kilometara.
(PIXSELL)
Iz Grada se ne daju smesti. ''U odnosu na 2001. godinu, kada
je na području Grada Zagreba bilo 30 kilometara biciklističkih
staza/traka, do 2020. godine izgrađen je 277,1 kilometar
biciklističkih staza/traka. S biciklističkim stazama
sportsko-rekreativnog karaktera na zagrebačkoj Medvednici (144,44
kilometra), ukupna duljina biciklističkih staza na području Grada
Zagreba iznosi 421,5 kilometara što je u odnosu na 2001. godinu
povećanje od 1405 posto'', istaknuo je za
Vijesti.hr pročelnik Ureda za prostorno uređenje, izgradnju
Grada Zagreba, graditeljstvo, komunalne poslove i
promet Dinko Bilić.
Gradske službe nažalost navode razne brojeve, ali iz nekog
razloga izbjegavaju objaviti ažurirani registar biciklističkih
staza, upozoravaju za Vijesti.hr iz Sindikata biciklista:
''Jedina dostupna verzija registra iz 2014. godine pokazuje
tadašnju površnost, nesistematičnost i vrlo “kreativno
računovodstvo”odnosno lažiranje podataka''.
Primjerice, u tadašnji zbroj staza, upozoravaju, uvršteno je
i 40 kilometara zemljano-šljunčanih “staza” duž savskih nasipa, a
predstavljene su u istoj kategoriji kao i zakonski definirane
gradske biciklističke staze duž Gundulićeve ili Zagrebačke
avenije: ''Bez transparentnosti i objave tog registra ostavlja se
prostor interpretacijama i nagađanjima da je i današnja brojka od
277 kilometara također preuveličana brojka. Osim toga, na
Medvednici ima oko 150 kilometara biciklističkih ruta, koje
prolaze šumskim putevima, makadamima i planinarskim stazama te ne
služe primarno kao prometnice, već u rekrativne svrhe''.
(Goran
Stanzl / PIXSELL)
Međutim, daleko važnija od broja kilometara ionako je kvaliteta
mreže biciklističke infrastrukture, a na tom tragu Šarić
podsjeća: ''Pored svih tih navodnih kilometara, ni danas nema
nijedne cjelovito legalne biciklističke staze u Zagrebu. Prema
odredbama Pravilnika o biciklističkoj infrastrukturi uređeno je
da biciklističke površine izdvojene od ceste ne mogu samo
nastajati i nestajati na nasumičnim dijelovima nogostupa, nego
mora biti omogućeno neprekinuto kretanje vožnjom bicikla na
prelascima između različitih vrsta prometnih površina. Nelegalni
prekidi na prijelazima biciklističkih staza preko kolnika
svakodnevni su izvor opasnosti i percepcije prometne nekulture''.
Iz Grada se vole pohvaliti i da je Zagreb u prosincu 2016. prvi u Hrvatskoj uspostavio prometnu površinu za zajedničko odvijanje biciklističkog i motornog prometa, a riječ je o Ulici Ljudevita Gaja. No iz Sinidkata biciklista upozoravaju da je to samo slijepo držanje nekih dijelova Pravilnika, koje je lako ispuniti: ''Pohvalno je, ali nažalost nije ništa novo. Po Zakonu, biciklisti su obvezni kretati se desnim rubom kolnika ako ne postoji označena biciklistička infrastruktura. Na ovom primjeru je samo zakonska obaveza označena horizontalnom signalizacijom što nije loše jer upozorava vozače automobila na povećani oprez, ali nije ništa više od toga''.
''Promjena i novotarija bi bila da se ograničilo kretanje
automobila na 30 kilometara na satg što je sada samo
preporuka, kao i da je dozvoljeno kretanje biciklom u suprotnom
smjeru od automobila u jednosmjernoj ulici što Pravilnik dopušta.
Ono što je novo čime se započelo na primjeru Gajeve je tzv.
bike-box, odnosno prostor na semaforiziranim križanjima na kojem
biciklisti čekaju zeleno svjetlo ispred automobila što povećava
sigurnost prilikom prolaska kroz križanje. Nažalost, vozači
automobila uglavnom ne poštuju jer ne znaju da se mora stati
ispred tog označenog dijela, a infrastrukturno nije izveden po
Pravilniku jer mora postojati odvojena traka za bicikle koja
dovodi do bike-boxa, no nema je u niti jednom slučaju u
Zagrebu'', napominju u Sindikatu biciklista.
Iz Grada podsjećaju da je za potrebe uređenja biciklističkog
prometa u Donjem gradu izrađen Prometni elaborat za uspostavu
prometnih površina za zajedničko odvijanje biciklističkog i
motornog prometa na tom području. Uz suglasnost MUP-a, PUZ-a i
Službe za sigurnost cestovnog prometa krajem 2019. izdano je
rješenje kako bi se pristupilo implementaciji elaborata čim
vremenski uvjeti budu povoljni za izvođenje radova na
javnoprometnim površinama, a početak radova, istaknuo je Bilić,
planiran je upravo na proljeće ove godine.
Bilo bi to lijepo, kažu u Sindikatu biciklista: ''No znamo da u gradskom proračunu za 2020. nema namijenjenog novca za izvedbu i radove. Za izradu studije o garažama na području Donjeg Grada, "Prometni elaborat za uspostavu prometnih površina za zajedničko odvijanje biciklističkog i motornog prometa na području Gradske četvrti Donji grad" nije uzet u obzir taj prometni elaborat, prilikom analize prostorno-planske dokumentacije. Upitna je uloga i kvaliteta tog elaborata. Neke ulice su išle u rekonstrukciju, a nisu napravljene u skladu s tim elaboratom poput Medulićeve''.
(PIXSELL)
VEZANE VIJESTI
Osim što se bicikliste i biciklistkinje kažnjava jer nemaju kuda voziti, a nitko ne kažnjava one koji su takvu infrastrukturu stvorili, iz Grada opet voze u krivom smjeru jer iako Zagrebu nedostaju parkirališta za bicikle, umjesto izgradnje infrastrukture Grad kani kažnjavati vlasnike.
O izmjeni odluke o komunalnom redu koja je stupila na snagu krajem prošle godine, a odnosi se na uklanjanje nepropisno parkiranih bicikala i romobila, izrečeno je već dosta kritika, a u Sindikatu biciklista se nadaju da je riječ o mjeri koja neće uopće krenuti u provedbu ili barem dok se ne osigura adekvatan broj kvalitetnih parkirnih mjesta na više lokacija i na ključnim lokacijama.
''Ako je cilj povećati broj građana i građanki koji koriste bicikl, kako bi se smanjile prometne gužve, buka i zagađenje, onda je jedan od važnih postulata i kvalitetan parking. Osim toga, nisu stvoreni preduvjeti da se uopće donese takva odluka. Naime, nije regulirano dokazivanje vlasništva bicikla što dovodi do povećane mogućnosti za krađe. Također, prilikom uklanjanja uništavat će se osobna imovina jer će se morati rezati lokoti. Čak i ako se dogodi da poneki “nepropisno” parkirani bicikl ometa protočnost prometa, što se zaista rijetko događa, smatramo da uklanjanje nije u redu s obzirom na mnoge zauzete nogostupe s nepropisno parkiranim automobilima zbog kojih pješaci moraju na kolnik'', upozoravaju iz Sindikata biciklista.
(Sindikat biciklista / Facebook)
VEZANE VIJESTI
S obzirom na sve pitanje je ima li mjesta za bicikliste i biciklistkinje u ovome gradu, pogotovo kada se usporedimo s nekim drugim metropolama, ali i tko je sve odgovaran za to.
''Mjesta ima, građana koji koriste bicikl svakim je danom sve više i njihove potrebe su sve glasnije. Pitanje je vremena kada će se grad tome početi prilagođavati na način kao što su to učinili ostali europski gradovi u prošlim desetljećima'', ističu u Sindikatu biciklista i dodaju: ''Uperiti u jednu odgovornu osobu nije moguće, a izraženi autocentrični mentalitet velikog broja ljudi kako onih na poziciji, tako i običnih građana koji nisu svjesni alternativa automobilu pri kretanju po gradu, inače karakterističan za mnoge metropole istočne Europe, mogao bi biti krivac''.
(PIXSELL)
Da bismo zaista mogli govoriti o pravom koraku naprijed,
ističu u Sindikatu biciklista, potrebno je nekoliko ključnih
stvari:
● stvaranje neprekinute mreže biciklističkih staza
● rasprostranjenjost kvalitetnih parkinga za bicikle po
čitavom gradu
● povećanje broja stanica javnih bicikala te konačno podizanje s
mrtve točke trenutnog statusa pilot projekta
● uvođenje ograničenja brzine na 30km/h u zonama dijeljenog
prometa, u centru ali i u ostalim kvartovima
● sanirati opasne točke, označiti prijelaze preko križanja i
spustiti rubnjake
● zaustaviti, odnosno uopće ne započeti gradnju javnih garaža u
centru jer to dovodi do povećanja broja automobila
VEZANE VIJESTI
