Predsjednik Vlade Andrej Plenković u utorak je u Jelsi na svečanosti u povodu Dana Općine rekao kako planira da se Prijedlog zakona o otocima u drugo saborsko čitanje uputi sa sjednice, koju će Vlada održati u Hvaru 26. listopada s ambicijom da donese novi moment razvoja otoka i rezimira još jednu izvrsnu turističku sezonu.
"Prijedlog zakona o otocima je predstavljen na Vladi 26. srpnja i upućen u saborsku proceduru, očekujemo da se prvo čitanje obavi tijekom rujna i listopada, a onda svi zajedno planiramo da se taj zakon pripremi i usvoji na Vladi te uputi u drugo čitanje na sjednici Vlade koja će biti održana u Hvaru u povodu 150 godina turizma u Hvaru i Dana hrvatskog turizma. Naša je ambicija da ta sjednica donese novi moment razvoja otoka, ne samo Hvara, i rezimira još jednu izvrsnu turističku sezonu," rekao je premijer Plenković u utorak navečer sudionicima svečane sjednice Općinskog vijeća Jelse.
Te dvije činjenice obilježavaju ono što Vlada želi napraviti od grane koja donosi skoro 20 poto BDP-a, rekao je i naglasio da se četvrtina prihoda u turizmu generira na otocima, na kojima živi 125.000 ljudi.
Radeći novi zakon, krenuli smo s novim modelom razvrstavanja, s novim pistupom otocima, starteškom planiranju razvoja otoka, novom konceptu pametnih otoka, proširivanju uporabne funkcije otočne iskaznice i sve to omogućit će usvajanje nacionalnih planova razvoja otoka, a to će u konačnici omogućiti bolji život stanovnika otoka, snažnije gospodarstvo, turizam, ribarstvo, bolju prometnu povezanost i međusobnu povezanost otoka - gdje postoji ogroman prostor za napredak i unapređivanje ponude, koja bi uključivala više otoka u jednom boravku, rekao je Plenković. Zakon će pratiti i proračunska aktivnost, samo Ministarstvo regionalnog razvoja će imati dodatnih 100 milijuna kuna, isto će imati Ministarstvo prometa, kazao je.
Ponovio je da je u 2017. godini u otoke ukupno investirano milijardu i 700 milijuna kuna što je, kazao je, ogroman iznos, koji pokazuje da Vlada želi poslati "veliku i razvojnu poruku hrvatskim otocima".
Kad je riječ o turizmu, očekuje da će ovogodišnja sezona biti još bolja od rekordne prošlogodišnje. Rekao je da to i drugi ohrabrujući trendovi, kao što je "nikad niža stopa nezaposlenosti" od trenutnih 8,7 posto, u sezoni, daju optimizam da će se i ove godine postići da država troši koliko zarađuje. Na tom tragu ćemo nastaviti, poručio je premijer.
Vlada će podržati projekte Jelse i Hvara, rekao je i pozvao otočne vlasti da predstave svoje projekte, bilo cestovne infrastrukture, bilo da je riječ o lukama ili opskrbi vodom, kako bi Vlada vidjela što sve može učiniti, kao što je učinila i u drugim dijelovima Hrvatske jer želi ravnomjeran razvoj, kazao je Plenković.
Plenković: Istočnomediteranska migrantska ruta smanjena za 98 posto
Andrej Plenković izrazio je u utorak na Hvaru žaljenje zbog nedavne pogibije dvojice migranata na području Karlovačke županije te naglasio da se kretanje migranata prema zapadnoj Europi kroz Hrvatsku takozvanom istočnomediteranskom rutom smanjilo "za 98 posto" u odnosu na stanje od prije tri i pol godine.
Odgovarajući na novinarski upit koji se odnosio na dva nedavna smrtna slučaja migranata u Hrvatskoj, Plenković je izrazio žaljenje zbog tog nesretnog slučaja.
"Međutim nismo jedina zemlja gdje oni koji se bave krijumčarenjem ljudi koriste brdovit i šumovit teren. Hrvatska policija i država učinit će sve da spriječimo nezakonitu migraciju", poručio je Plenković.
Po njegovim riječima, migracije su jedno od temeljnih pitanja posljednjih godina, ali treba primijetiti kako je istočnomediteranska, odnosno balkanska ruta po broju migranata "za 98 posto manja nego što je bila prije tri i pol godine", rekao je Plenković.
Istaknuo je kako hrvatska policija ulaže velike napore da bi spriječila nezakonite migracije, i važno je da taj sustav bude kvalitetan i da cijenimo požrtvovnost policajaca koji na tome rade svakodnevno.
"Hrvatska želi postati dio schengenskog sustava, to znači da moramo imati kolektivnu zaštitu naše granice prema Srbiji, BiH i Crnoj Gori i na tome ćemo i dalje raditi," kazao je Plenković.
Na upit je li tijekom jučerašnjeg razgovor s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom u Opatiji bilo riječi o izručenju Zsolta Hernadija, prvog čovjeka mađarskog MOL-a, Plenković je kazao kako je to bila "neformalna kava".
"Premijer Mađarske je bio u kratkom prolazu kroz Opatiju, mi smo
se dogovorili da popijemo kavu i to je bila neformalna kava.
Razgovarali smo o svim bilateralnim pitanjima i europskim temama.
Kad je u pitanju izručenje, to je prije svega pitanje pravosuđa i
tu, naravno, da ja, vlada, kao i sve hrvatske institucije čvrsto
zastupamo načela pravne države i hrvatskih nacionalnih interesa",
rekao je Plenković.
Na upit zašto je tajio taj sastanak s Orbanom te smo o njemu
saznali iz mađarskih medija, Plenković je uzvratio kako "nikakvih
tajenja nije bilo, to je bila neformalna kava".
Na novinarski upit koji se odnosio na aktualno stanje u Turskoj i može li ono utjecati na gospodarstvo u Hrvatskoj, Plenković je kazao kako "sa zabrinutošću pratimo tu situaciju".
"Za sada nismo primijetili nikakve učinke koji bi se mogli preliti na Hrvatsku ali sa zabrinutošću pratimo situaciju," rekao je.
Po njegovim riječima Turska je zemlja koja nije u eurozoni, a što se tiče Hrvatske, naše su ambicije jasne i mi smo i najavili u strategiji uvođenja eura.
"Tu strategiju smo predstavili lani krajem listopada i činimo sve da makroekonomskim pokazateljima, stabilnošću financija, smanjivanjem javnog duga, odgovornom fiskalnom politikom kojom želimo ponovno ostvariti suficit, idemo prema ispunjenju svih kriterija da otprilike do kraja mandata iduće vlade Hrvatska postane dio eurozone. Na tome ćemo predano raditi, to je moja ambicija i za schengen i eurozonu kao dva okvirna strateška cilja u sljedećem razdoblju," kazao je Plenković.
