Činjenica da smo od alokacije od otprilike 19 milijarda kuna u ovoj financijskoj perspektivi Europke unije (EU) već uspjeli ugovoriti 7,9 milijarda odnosno 42 posto govore kako će europska novčana sredstva pridonijeti razvoju Slavonije, poručio je predsjednik Vlade Andrej Plenković nakon završetka VI. sjednice Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem. Premijer vjeruje kako će europski novac pridonijeti demografskoj revitalizaciji, infrastrukturi, socijalnim pitanjima i u konačnici, većem brojem radnih mjesta i kvalitetnijemu životu u Slavoniji.
"Kada smo prije dvije godine lansirali ideju o projektu Slavonija, željeli smo stvoriti redovit sustavan, politički okvir, gdje ćemo sustavno i intezivno ulagati u Slavoniju", istaknuo je premijer Plenković dodajući kako potpisivanje ugovora u iznosu većem od 640 milijuna kuna, koje je uslijedilo nakon sjednice savjeta, govori da je ova Vlada angažirana u nastojanju da ljudi u Slavoniji žive bolje.
Novinarima se obratila i povjerenica Europske komisije za regionalnu politiku Corina Cretu rekavši kako joj je vrlo drago što je bila nazočna sjednici savjeta gdje je, dodala je, "vidjela i čula o niz kvalitetnih i dobrih projekata koji za cilj imaju bolji život u ovome dijelu Hrvatske.
"Vrlo sam sretna što sam danas ovdje i želim vam sreću u provedbi projekta i da uz pomoć novca iz EU fondova na najbolji način iskoristite potencijal koji imate", poručila je povjerenica Cretu. Po riječima ministrice regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijele Žalac, projekt Slavonija, Baranja i Srijem ima ključne rezultate i konkretne pokazatelje koji svjedoče da projekt ide u dobrome smjeru.
"Posebice se veselim programiranju velikih strateških investicijskih projekata koji će stvoriti nove lance vrijednosti u gospodarstvu, prije svega za ono slijedeće razdoblje i to je ono o čemu sam i jučer razgovarala s povjerenicom i što ćemo predložiti Europskoj komisiji u novoj financijskoj prespektivi koja je pred nama", izjavila je Žalac.
Ocijenila je da će trebati uložiti još jako puno truda kako bi "Slavonija u razvoju došla do nule, a kamo li do pozitivnih pokazatelja razvoja od prije Domovinskog rata". Nakon završetka sjednice savjeta, potpisano je petnaestak ugovora ukupne vrijednosti nešto više od 641 milijun kuna od kojih su gotovo 446 milijjuna kuna iz europskih fondova.
Među najvažnijima su projekt razminiranja, obnove i zaštite šuma i šumskoga zemljišta u zaštićenim i NATURA 2000 područjima u dunavsko-dravskoj regiji - NATURAVITA ukupne vrijednosti od gotovo 377 milijuna kuna, izgradnja i opremanje dnevnih bolnica i dnevnih kirurgija KBC Osijek (49,9 milijuna kuna) i izgradnje petrijevačke obilaznice (70,5 milijuna kuna).
