Premijer Andrej Plenković u utorak je Saboru predstavio prijedlog državnog proračuna za 2019. godinu, ocjenjujući ga razvojnim i socijalno osjetljivim te ističući kako će u središtu napora njegove vlade i dalje biti potrebe hrvatskih građana, pri čemu proračun odražava prioritete i građana i gospodarstva.
"On je u funkciji transformacijskog trokuta, fiskalne konsolidacije, provođenja strukturnih reformi i privlačenja investicija. Drugim riječima, moramo bolje raditi, više ulagati i mudrije upravljati sredstvima", poručio je premijer Plenković.
Prijedlog proračuna, rekao je, odražava jasnu politiku Vlade utemeljenu na održivim i konsolidiranim javnim financijama, s ciljem jačanja socijalne kohezije i poticanja gospodarstva. Pritom se, dodao je, mora što bolje gospodariti raspoloživim sredstvima uz smanjenje javnog duga.
Prijedlog proračuna utemeljen je, tvrdi, na realnim osnovama, socijalno je osjetljiv, okrenut prema razvoju i usmjeren na daljnje porezno rasterećenje.
"Dajemo više za mirovine, demografsku obnovu, dječje doplatke, rodiljne i roditeljske naknade, osobe s invaliditetom, hrvatske branitelje, subvencionirane stambene kredite za mlade te za javne i državne službenike", nabrajao je premijer.
Nastavljamo sa smanjenjem poreznog rasterećenja
Proračun je, ističe, okrenut prema rasterećenju građana i poduzetnika jer se nastavlja sa smanjenjem poreznog opterećenja, dok se istodobno značajno povećavaju sredstva za zapošljavanje, zdravstvo i opremanje bolnica, poljoprivredu, znanost, obrazovanje, infrastrukturne projekte i kapitalna ulaganja.
"Naša gospodarska politika ima cilj omogućiti približavanje standardu najrazvijenijih u EU i što prije uhvatiti korak sa zemljama srednje i istočne Europe", rekao je. U srednjoročnom razdoblju očekuje realni rast BDP-a od 2,9 posto, što je i procjena na kojoj se temelji prijedlog proračuna.
Plenković je naglasio kako i zaposlenost u Hrvatskoj raste. "U prvoj polovici ove godine broj zaposlenih povećan je za 3,4 posto, a Hrvatska bilježi jedno od najvećih stopa zaposlenosti u EU", kazao je. Kako bi gospodarski rast bio stabilan i trajan, a makroekonomske ravnoteže smanjene potrebno je, ističe, osigurati nastavak zapošljavanja i stvaranja okvira za nova radna mjesta.
"Ogroman deficit od 17 milijardi kuna bio je prije četiri godine godinama uteg koji je vukao prema dnu, naslijeđen je i galopirajući javni dug”, podsjećao je premijer i dodao kako je stoga u glavnim prioritetima fiskalna održivost i racionalno korištenje javnog novca.
"Koliko smo bili uspješni u popravljanju stanja u javnim financijama govori podatak da smo lani ostvarili suficit opće države, prvi u posljednjih 15 godina, i to u visini od 0,9 posto BDP-a po statističkim pravilima Europskog statističkog ureda”, rekao je premijer. Iduće godine predviđa deficit od 0,4 posto BDP-a ili 1,7 milijardi kuna, ali i navodi kako će Vlada pokušati ostvariti bolji rezultat od planiranoga.
"U projekcijama za 2020. predviđamo deficit opće države od 0,3, dok za 2021. planiramo suficit od 0,3 posto BDP-a. Istodobno, očekujemo smanjenje udjela javnog duga u BDP-u na 71,6 posto u 2019., 60,8 u 2020. i konačno 65,6 u 2021., čime jačamo fiskalnu održivost i trajno smanjujemo teret duga”, poručio je.
Trend kojim se smanjuje javni dug, rekao je Plenković, Hrvatsku svrstava među zemlje s najvećim godišnjim padom udjela javnog duga u BDP-u. "Već sada ispunjavamo posljednji kriterij konvergencije za buduće uvođenje eura", napomenuo je.
Plenković se pohvalio i "pametnom poreznom reformom", zbog koje "Hrvatska danas kroči putem fiskalne konsolidacije s uravnoteženim proračunom". "Cilj nam je nastavkom reformi izići iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža”, rekao je premijer. Nastavkom strukturnih reformi uvjeren je u dodatno poboljšanje rejtinga te dostizanje stupnja investicijske razine.
"Reformom koju provodimo smanjili smo poreze, pojednostavili porezni sustav, a 1,5 milijuna obveznika poreza na dohodak izvan je dohvata poreznih škara”, ustvrdio je.
Pohvalio je i mjere kojima će se od Nove godine dodatno rasteretiti građani, među kojima su prepolovljene stope PDV-a za svježe meso, ribu, jaja, voće, povrće, žive životinje, pelene, a smanjuje se i PDV na 5 posto za bezreceptne lijekove.
Ukupni prihodi 136,1 milijardi kuna
Kad je riječ o prihodovnoj strani, ukupni prihodi su predviđeni u iznosu od 136,1 milijardu kuna. "Prihodna se strana temelji na daljem rastu gospodarskih aktivnosti, uzimajući u obzir učinke i porezne reforme i daljnjih poreznih rasterećenja”, poručio je.
Plenković napominje kako su najznačajniji izvori prihoda i dalje PDV, doprinosi za mirovinsko, trošarine i porez na dobit. "Doprinos povećanju prihoda očekujemo i od boljeg korištenja europskih fondova, čija sredstva će se usmjeriti na razne socijalne, razvojne i infrastrukturne projekte te istraživanje inovacija”, rekao je.
Ove je godine, podsjetio je, objavljeno čak 2,5 milijardi eura vrijednih natječaja, čime se ukupan iznos objavljenih natječaja popeo na 8,1 milijardi eura, što je 76 posto od ukupne količine dodijeljenih sredstava u ovoj financijskoj perspektivi 2014.-2020. "Hrvatska je u prvih 10 mjeseci ugovorila 2,5 milijardi eura, a ukupni iznos narasao je na 6,3 milijardi eura”, rekao je.
Rashodna strana 140,3 milijarde kuna
Rashodna strana proračuna iznosi 140,3 milijarde kuna. "Ovaj proračun je solidaran jer odražava usmjerenje Vlade odgovarajućoj skrbi za sve slojeve stanovništva", naglasio je.
Pomaže se, navodi, poboljšanju materijalnih uvjeta umirovljenika, obitelji, mladih, većim davanjima za zdravstvo, osobe s invaliditetom, a posebna pozornost posvećena je demografskoj obnovi.
"Ova je vlada prvi put od 2008. provela korekciju i povećanje osnovice plaće javnih i državnih službenika za 6 posto, a za iduću godinu predvidjeli smo povećanje od 3 posto od 1 siječnja. Tijekom jutra je postignut dogovor s predstavnicima sindikata za dodatno povećanje od 2 posto do 1. rujna s isplatom plaće u listopadu, što je u skladu s gospodarskim mogućnostima”, naveo je Plenković.
U proračunu za 2019. planirano je, kaže, povećanje rashoda za zaposlene od 1,1 milijardi kuna, i to prije svega za primjenu kolektivnih ugovora za državne službenike i namještenike te za javne službe. Hrvatskim braniteljima osigurana je odgovarajući skrb za što je, kaže, predviđeno dodatnih 231 milijun kuna.
"Ovaj je proračun razvojan jer se stvara povoljno okružje za poduzetništvo, stvaranje novih radnih mjesta i provedbu razvojnih projekata diljem zemlje", poručio je Plenković.
Za mjere ruralnog razvoja predviđeno je 1,8 milijardi kuna, kojima će se omogućiti potpore za razvoj sela, za djelotvorniji sustav znanosti i obrazovanje su osigurana dodatna sredstva u iznosu od 310 milijuna kuna.
Marić: "Proračun konsolidiran, rashodovne limite nismo probijali"
Ministar financija Zdravko Marić u utorak je nakon sjednice Sabora gdje je branio državni proračun za 2019. godinu izjavio kako je vrlo važno za proračun da je konsolidiran te da Vlada nije probijala rashodovne limite, a sav višak prihoda ide u smanjenje javnog duga i daljnje porezno rasterećenje.
Tijekom mirenja Vlade i sindikata javnih službi u sporu oko povećanja osnovice plaća za 2019., u utorak je dogovoreno povećanje osnovice za tri posto od 1. siječnja i dva posto od 1. rujna iduće godine i za to će se osigurati dodatnih 150 milijuna kuna.
"Važno za proračun je da je konsolidiran i da nismo probijali limite rashodovne strane proračuna. Ova Vlada se odlučila na vrlo jasno vođenje fiskalne politike jer sav višak prihoda ide u smanjenje javnog duga i daljnje porezno rasterećenje", objasnio je Marić.
"Nije bilo odstupanja u proračunu, naša ponuda od tri posto od 1.1.2019. je bila odluka s kojom smo išli prema sindikatima", kazao je Marić.
Sindikat je apelirao da Vlada razmotri mogućnost dodatnog povećanja, rekao je Marić.
"Mi ćemo ionako na proljeće ponovno sjesti i razgovarati o idućoj godini, ideja je kako definirati politiku plaća za dulji period, treba uvijek biti oprezan i gledati jedan kraći horizont od par godina... I dalje ćemo na rashodovnoj strani proračuna pronalaziti uštede, koje će konačno pretočiti u još jednu korekciju osnovice," rekao je.
"Obvezali smo se na nešto i pronalazimo uštede gdje možemo. Ono što smo ponudili bilo je transparentno i na raspravi u Saboru na proračunu, a dijalog sa sindikatima je bio konstrukitvan i rezultate mirenja vidimo, ponovio je Marić.
Novinari su ministra pitali i o uvjetovanjima zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića koji je prvotno prijetio da neće podržati državni proračun za 2019. ako Vlada u njega ne uvrsti besplatne udžbenike za sve učenike. Bandić je u petak promijenio mišljenje te sada podržava državni proračun neovisno o besplatnim udžbenicima.
"Govorimo o djeci, roditeljima, i školstvu, dakle vrijedna tema razgovora, ali ne volim unaprijed razgovarati, najavljivati i obećavati dok ne obavimo cijele financijske izračune i konzultacije, tek onda će Vlada izaći sa jasnim stavom", zaključio je Marić.
Maras: Vi ste Pale sam na svijetu
Saborska oporba žestoko je u utorak kritizirala prijedlog proračuna za 2019. godinu navodeći da nije ni razvojan niti socijalno osjetljiv, a premijeru Andreju Plenkoviću poručila je da mu nitko ne vjeruje i da se ponaša kao "Pale sam na svijetu", na što im je on uzvratio da šire demagogiju i manipuliraju.
“Vi ste kao Pale sam na svijetu, znači govorite nešto što nitko ne vjeruje. Kao da u Hrvatskoj teče med i mlijeko. Zbog čega je 100 tisuća naših sugrađana prošle godine otišlo iz Hrvatske kada im je tu tako kod Plenkovića lijepo?", upitao je Gordan Maras (SDP).
Njegov stranački kolega Siniša Hjdaš Dončić ustvrdio je da u prijedlogu proračuna "levijatan nije zauzdan" jer rashodi rastu za preko 7 milijardi kuna. Vlada "pliva kao švercer na pulferu", rekao je.
Plenković im je dogovorio da se "slobodno drže demagogije" i podsjetio ih na pad popularnosti SDP-a u anketama i gotovo duplu razliku u odnosu na HDZ-a. Podsjetio je i da njihova vlada nije isplaćivala ni regres, ni božićnice te da je deficit u njihovo vrijeme iznosio 17 milijardi kuna.
“Znači prigovarati ovoj Vladi da ne radi na onom što su svi vidjeli, a vi očito ne vidite jer vaša je politika da budete demagozi i da manipulirate informacijama", poručio je SDP-ovcima.
Nikola Grmoja (Most) pozivajući se na nedavno istraživanja, prigovorio je zbog pogoršanja poslovnog okruženja u Hrvatskoj, što je Plenković odbacio navodeći smanjenje poreza na dobit, porezno rasterećenje od 6,5 milijardi kuna i administrativno rasterećenje od 2,5 milijardi kuna.
Ivan Vilibor Sinčić (Živi zid) kazao je da rast od 2,9 posto nije dovoljan niti za otplatu kamata na kredite. Naveo je i kako je Hrvatska u posljednjih 27 godina rasla 6,5 posto dok je Slovenija rasla 48 posto, Poljska 124 posto, Slovačka 108 posto. "Gdje je vaših 5 posto iz programa", upitao je.
Plenković je rekao da treba malo više istraživati i čitati te objasnio kako je rast od 2,9 uz istodobno smanjenje javnog duga puno zdraviji nego onaj koji je pet posto uz zaduživanje.
Anka Mrak Taritaš (GLAS) ustvrdila je da proračun za iduću godinu nije ni socijalno osjetljiv niti razvojan i pitala zašto rashodi rastu.
"Realan rast proračuna iznosi 2,8 milijardi kuna, a sve drugo su sredstva predviđena iz EU fondova, riječ je o indeksaciji mirovina, korekciji plaća, demografskim mjerama, obrazovanju, kapitalnim investicijama i jamstvima Uljaniku", odgovorio je premijer.
Na upit Branimira Bunjca (Živi zid) o nabavi zrakoplova F16 i 350 milijuna kuna osiguranih u proračunu za tu namjenu, Plenković je kazao da takva vrsta ugovora zahtjeva detaljnu analizu te da čim se sve usuglasi bit će riješene avansne uplate i rate kako avioni budu stizali.
Željko Jovanović (SDP) pohvalio je veća izdvajanja za zdravstvo ali i izrazio sumnju u racionalno upravljanje tim sredstvima.
Ivan Lovrinović (PH) nazvao je Plenkovića predstavnikom neoliberalne doktrine jer, kako je kazao, onima koji imaju kao što su banke još više trpa u džepove, a od onih koji žive od rada još više uzima.
Hrvoje Zekanović (Hrast) drži da se ne može govoriti o suficitu proračuna jer je predviđeno zaduženje za tri milijarde kuna.
"Temeljem koje to matematike vi ne vidite suficit?", upitao ga je premijer i optužio ga za manipulaciju.
Zbog političkog prepucavanja oporbeni zastupnici su u nekoliko navrata pitali premijera "zašto je nervozan" te ga pozvali da odgovara na pitanja a ne dijeli lekcije. Nije nedostajalo ni opomena te pozivanja na povredu poslovnika.
Tolušić SDP-ovcima: "Proračun definitivno nije dostatan da bi popravilo sve što ste upropastili"
Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić u srijedu je tijekom saborske rasprave o državnom proračunu poručio SDP-ovcima da slobodno glasaju protiv proračuna ironično ustvrdivši kako on definitivno nije dostatan da bi popravio sve što su oni upropastili, odgovarajući na kritike iz njihovih redova da proračun nema viziju i pokazuje nesposobnost Vlade.
"S obzirom što smo naslijedili u zadnjih 800 dana ovo je definitivno super rezultat jer za popraviti ono što ste vi ostavili treba biti vrhunski majstor", poručio je Tolušić SDP-ovcima .
Pitajući ih zašto oni nisu dok su bili na vlasti snizili PDV na hranu, isplaćivali regres i božićnice, brinuli o poljoprivredi, gradili vrtiće, ustvrdio je kako proračun definitivno nije dovoljan kako bi popravio sve što su oni upropastili.
Saša Đujić (SDP) pozvao je Tolušića da ne bude bahat ocijenivši sramotnim prozivanje SDP-a od strane stranke koja je optužena za korupciju. "Što konzumirate svi vi u Vladi, jel je to neka zarazna bolest da ste toliko bahati", upitao je.
Gordan Maras (SDP) dodao je kako bi se o onome što je HDZ radio prije 2011. mogao napisati krimić, a Željko Jovanović (SDP) kazao da ono što su oni zatekli 2015. je neusporedivo s onim što su oni zatekli 2011. nakon osam godina vladavine HDZ-a.
Predsjednik SDP- Davor Bernardić istaknuo je da sve više indikatora pokazuje da hrvatsko gospodarstvo usporava dok Vlada pokazuje nesposobnost da odgovori na izazove.
"Vlada je kod rebalansa priznala da će stopa rasta biti manja od planirane, 2,7 umjesto 2,9 posto, zbog manjih investicija i manjeg izvoza. Svjedoci smo i padu industrijske proizvodnje, a posebno brine i usporavanje sektora turizma", upozorio je Bernardić.
Spomenuo je i iseljavanje ljudi zbog, tvrdi, korupcije, klijentelizma i nepotizma, ali i zapošljavanje u državnim agencijama i ministarstvima 3000 tisuće novih zaposlenih dok s druge strane nema novca za umirovljenike, učitelje, zdravstvene radnike.
"Proračun garantira jedino da ćemo i dalje stagnirati i da neće biti reformi", kazao je Bernardić ocijenivši da Vlada nema viziju niti plan kako staviti pod kontrolu negativne trendove.
Grozdana Perić (HDZ) poručila je da se unatoč neslaganjima dijela zastupnika s prijedlogom proračuna mora se istaknuti da Vlada čini sve da smanji javni dug, radi na način da vlastitim sredstvima servisira potrebe bez novog zaduživanja.
"Proračun je i razvojan i socijalan, a promjenama u poreznom, mirovinskom i zdravstvenom sustavu otvara se put novim investicijama i poticaju daljnjeg gospodarskog rasta i demografske obnove", naglasila je.
"Koliko god oporbene stranke nepriznavale što se čini, upravo je porezna reforma omogućila sa svaki građanin ima veću košaricu iz koje može servisirati svoje potrebe, omogućena veća osobna potrošnja", dodala je.
Kako je niz replika bio usmjeren na loše povlačenje sredstava iz EU fondova ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac iznijela je podatke o iskorištenosti EU fondova.
"Zatekli smo 9 posto ugovorenih europskih sredstava kad smo stupili na dužnost a sada smo na 60 posto, 6,3 milijarde eura je ugovoreno projekata", izvijestila je Žalac.
O projektu Slavoniju, koji su neki oporbeni zastupnici nazvali PR projektom, kazala je da je u projekte tamo uloženo preko 8 milijardi kuna.
Miro Bulj (Most) zatražio je stanku jer u klupama u jednom trenutku nije bilo nikoga od predstavnika Vlade.
"Ovo je žalosno. Ovo je diktatura u stilu Ive Sanadera. Pogledajte klupe, snimite. Sve prazno".
Predsjedavajući Željko Rainer odgovorio je kako bi se svi morali zamisliti što u Saboru "od svih silno zainteresiranih za javno dobro" ima otprilike šestina ili sedmina zastupnika.
