Predsjednik vlade Andrej Plenković u četvrtak je pozvao Srbiju da zaštiti Hrvate koji ondje žive, a Sloveniju da se suzdrži od jednostranih poteza u rješavanju graničnih pitanja.
Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov u utorak je izvijestio javnost da su tri mladića hrvatske nacionalnosti pretučena u vojvođanskom mjestu Sonti. Tamošnja policija je kasnije priopćila da je identificirala počinitelje i tvrdi da napad nije bio nacionalno motiviran.
"Jasno osuđujem napad na Hrvate u Sonti", kazao je premijer Plenković u uvodu sjednice vlade i dodao kako je tim povodom MVEP uložio prosvjednu notu srbijanskim vlastima.
"Pozivamo Srbiju da zaštiti svoje građane hrvatske nacionalnosti", naglasio je premijer.
A s obzirom na to da 29. prosinca istječe rok za primjenu arbitražne odluke o graničnom sporu Hrvatske i Slovenije, koju Zagreb ne priznaje, a Ljubljana namjerava jednostrano provoditi, Plenković je još jednom pozvao na kostruktivan dijalog.
"Ponavljam da se po međunarodnom pravu arbitražna odluka, za koju se Slovenija osjeća vezanom, ne može provoditi bez privole obje strane. Prema tome očekujem da se Slovenija suzdrži jednostranih poteza i da se izbjegnu bilo kakvi mogući incidenti", rekao je hrvatski premijer.
Za dugove u zdravstvu dodatnih gotovo 200 milijuna kuna
Predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je na početku sjednice Vlade da je Ministarstvo financija pronašlo dodatnih gotovo 200 milijuna koja će se raspodijeliti za dugove u zdravstvu, kao i da se u aktivne mjere zapošljavanja od 2018. do 2020. namjerava iz nacionalnih sredstava i EU fonda uložiti 1,6 milijardi kuna.
"Nakon uspješnog rebalansa proračuna Ministarstvo financija u zadnjim danim kalendarske godine je pronašlo dodatna sredstva koja će se preraspodijeliti za dugove u zdravstvu i to 100 milijuna kuna za državne bolnice i 97 milijuna za županijske bolnice. Kada to povežemo s 1,162 milijarde u rebalansu ovih dodatnih skoro 200 milijuna kuna, govori o tome da smo vjerojatno jedina i prva Vlada koja je u godini dana uspjela više od 1,3 milijarde kuna alocirati za zdravstvo", kazao je Plenković na početku sjednice ustvrdivši da je Vlada vodila odgovornu fiskalnu politiku i da je odlučna smanjiti dugove u zdravstvu.
Osvrnuo se i na prvu točku sjednice Vlade koja se odnosi na mjere aktivne politike zapošljavanja odnosno Smjernice za razvoj i provedbu aktivne politike zapošljavanja u Hrvatskoj u razdoblju od 2018. do 2020. godine. "Koristeći nacionalna sredstva i sredstva Europskog socijalnog fonda dodijelit ćemo 1,6 milijardi kuna za zapošljavanje i na taj način, uvjeren sam, nastaviti pozitivne trendove koji se odnose na smanjenje broja nezaposlenih mladih, onih koji su dugotrajno nezaposleni, žena, osoba s invaliditetom i svih koji teško nalaze novi posao", kazao je.
Napomenuo je da je Vlada u ovoj godini održala 59 sjednica od kojih je samo šest bilo telefonskih. "To je namjerno, to je dio naše politike jer smatramo da se taj institut treba koristiti samo u iznimnim situacijama", kazao je i zahvalio svim ministrima i njihovim suradnicima na angažmanu ocijenivši da su s obzirom na okolnosti postigli vrlo solidne rezultate.
Divjak: Puno smo napravili, rezultati će se vidjeti iduće godine
Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak izjavila je u četvrtak uoči sjednice Vlade u Zagrebu kako je zadovoljna rezultatima tog resora ostvarenima u šest mjeseci njezina mandata, a kao ključne četiri točke navela je poticanje izvrsnosti u znanosti, Zakon o strukovnom obrazovanju, nastavak rada na kurikularnoj reformi i programske ugovore za visoko obrazovanje.
"U posljednjih šest mjeseci od kad sam ja ministrica mislim da smo puno napravili po sve četiri točke koje smo obećali da ćemo raditi", rekla je Divjak odgovarajući na pitanja novinara na Markovu trgu.
"Pripremamo pilot projekt kurikularne reforme za iduću godinu. Također smo napravili i novi Zakon o strukovnom obrazovanju koji nam je podloga za povlačenje milijardu kuna vezanih uz reformu strukovnoga obrazovanja. U znanosti stvarno potičemo izvrsnost – napravili smo sve da od iduće godine zaposlimo 250 novih mladih znanstvenika u sustavu visokoga obrazovanja. I ono što, evo, sada pripremamo su programski ugovori za visoko obrazovanje", pojasnila je ministrica.
Rezultati svega toga više će se vidjeti tek iduće godine, napomenula je. "Nisam baš upućena u sve detalje drugih resora, ali mislim da smo mi u našem resoru puno radili, a rezultati su takvi da ja vjerujem da će većina toga biti vidljiva u školama i fakultetima za iduću godinu", kazala je Divjak, istaknuvši kako su povratne informacije zasad pozitivne.
"Naravno, nikad nisu svi zadovoljni. Ja mislim da mi ono što pokušavamo cijelo vrijeme imati - jednu otvorenu direktnu komunikaciju s učiteljima, profesorima, znači – sa strukom, i ono što mi dobivamo kao povratne informacije s terena - je da učitelji i profesori podržavaju ono što mi radimo", ocijenila je.
