Predsjednik Vlade Andrej Plenković u Koprivnici sudjeluje na konferenciji Večernjeg lista "Hrvatska kakvu trebamo – Ekonomska politika u funkciji podizanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva".
Nakon konferencije, premijer Plenković sastat će se sa županom Koprivničko-križevačke županije Darkom Korenom i koprivničkim gradonačelnikom Mišelom Jakšićem.
Uz predsjednika Vlade bit će potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković i ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak.
Premijer je na početku konferencije kazao da se prošla održala u jeku pandemije koja je izazvala veliku krizu te da je Vlada opravdala svoju ulogu jer je u najvećoj krizi stala iza radnika.
"Rezultat toga je da smo očuvali radna mjesta u najvećoj gospodarskoj krizi do sada i likvidnost poduzeća", kazao je.
Kazao je i da je Vlada stvorila uvjete za reaktiviranje i oporavak gospodarstva. Kazao je da su odgovorno upravljali javnim financijama, smanjivali javni dug, kretali se rapidno ispunjavanju kriterija za ulazak Hrvatske u euro područje.
"To je krasilo Hrvatsko do momenta dok nije naletio Covid-19. Hrvatskoj su vjerovale i međunarodne institucije, financijske institucije, agencije za kreditni rejting, imali su povjerenja. Shvatili su gdje nam je sidro i rekli su 'oni znaju kud idu, vjerujemo ovoj ekipi'. To je bio ključ", kazao je premijer.
Gospodarski rast
Premijer je kazao da će perspektiva biti uvjetovana sve češćim ekstremnim vremenskim uvjetima te da svjedočimo porastu cijena hrane i energije kao posljedici klimatskih poremećaja. Ustvrdio je da će se za to morati pronalaziti odgovori, a jedan odgovor je ubrzanje digitalne i zelene transformacije Hrvatske pomoću europskih sredstava.
Premijer je kazao da smo u pogledu makroekonomskih pokazatelja u fazi da na temelju drugogo kvartala i dobrih prognoza Europske komisije može se reći da Hrvatska ide prema gospodarskom rastu koji bi mogao dosegnuti sedam posto.
Po pitanju tržišta rada, premijer je kazao da 2021. imamo više osiguranika prije krize te da je stopa nezaposlenosti na 7,4 posto, a stopa zaposlenosti na 66,9 posto.
"Podigli smo stopu zaposlenosti, spustili stopu nezaposlenosti", kazao je premijer.
Kazao je i da rastu plaće, investicije, da su stvoreni uvjeti da turistička sezona bude iznad svih očekivanja.
Kazao je i da zbog svega toga Vlada s optimizmom gleda na rast BDP-a u idućoj godini.
Govoreći o reformama i ulaganjima za oporavak, premijer je kazao da je Vlada provela niz poreznih i administrativnih rasterećenja.
"Taj trend će se nastaviti", kazao je te rekao da je Hrvatska zbog fiskalnog kapaciteta imala snage dobro reagirati na krizu.
Premijer je kazao i da je Hrvatska od EK dobila gotovo najviše europskih sredstava te da je važno da ih se iskoristi. Kazao je i da je ulazak u euro područje sidro kojem Hrvatska teži.
Premijer je kazao da glasovi o tome da ne treba još ući u euro područje dolaze od onih koji nemaju veze s procesom europske integracije.
"Treba ovu temu iznesti u javnost čak i radikalizirati da vidimo tko se za što zalažu", kazao je premijer te pobrojao koristi od ulaska u euro zonu.
Dodao je da treba osvjestiti ono što je dobro po pitanju te teme i shvatiti da imamo kontrolne mehanizme, pogotovo kada je riječ o cijenama.
Prosječna plaća od 1000 eura 2023.
Kazao je i da se radi na nacionalnom planu zamjene kune za euro te da bi volio da gospodarstvenici daju doprinos raspravi.
"Mislim da imate snažne ekonomske razloge i imate sustave koji razumiju taj proces", kazao je.
Kazao je i da je covid Hrvatsku koštao 35 milijardi kuna nepredviđenih troškova i smanjenih prihoda, te da je Hrvatska imala još dva potresa.
"U takvom kontekstu planirati smanjenje proračunskog deficita posto, udio javnog duga su ciljevi koji će osnažiti pouzdanje u hrvatsku ekonomiju", kazao je.
Premijer je kazao i da je cilj bio da 2023. prosječna plaća u Hrvatskoj dosegne 1000 eura.
"To nikada nismo imali, a to nam je tu, to bi trebalo koincidirati s članstvom u euro području. To je plan kojeg imamo i mislim da će se sigurno ostvariti", kazao je.
Rekao je i da će ići s mjerom da mladim osobama koje imaju poslovne ideje osiguraju 130 tisuća kuna za samozapošljavanje te da će nastaviti dijalog sa socijalnim partnerima i štititi radnike.
Premijer je kazao da će se ulagati i u istraživanja i razvoj, 5 milijardi kuna u inovacije, poduzetništvo, digitalnu transformaciju.
Kazao je i da se projekt Slavonija pokazao bitan te da se po uzoru na to ide u projekt Sjever.
"15 milijardi kuna bit će alocirano za županije sjevera", kazao je te dodao da sličan projekt ide za Dalmatinsku zagoru, Liku, Banovinu i Gorski kotar.
Premijer je kazao i da samodostatnost po pitanju hrane i energije u Hrvatskoj su temeljni aspekti za jačanje sigurnosti.
Premijer je, između ostalog, najavio i da će SAD u narednih nekoliko dana ukinuti vizu za hrvatske građane.
