ZAGREB - Premijer Andrej Plenković očekuje punu potporu parlamentarne većine poreznoj reformi odnosno izmjenama 15 zakona koje, kako je istaknuo u ponedjeljak nakon sastanka saborskog Kluba HDZ-a, drži bitnom velikom reformom i uvodom u daljnje aktivnosti, u kontekstu ukupne ekonomske politike Vlade za 2017. godinu.
Novinare je zanimalo postoji li suglasje partnera u vlasti, HDZ-a i Mosta, oko svih parametara porezne reforme o kojoj će se sutra raspravljati u Saboru, a Plenković naglašava da je paket zakona usvojen „zajedničkim stavom i zajedničkim izglasavanjem članova Vlade, uključujući i kolege Mosta“.
„Ministar GoranMarić je danas još jednom predstavio cjelovitu reformu na (saborskom) Odboru za financije gdje je dobio potporu i zastupnika HDZ-a i Mosta. Koliko mi je poznato, samo je jedan zastupnik, SDP-a, bio suzdržan. Dakle, vidite da se širi konsenzus“, rekao je hrvatski premijer.
Ističe da je, kada se gleda supstancu, samo zakon o PDV-u doživio modifikacije u odnosu na izvorno predstavljanje na prvoj Vladinoj sjednici, te kako "cjelina reforme ispunjava tri cilja – veći dohodak građanima, rasterećenje poduzetnika i održivost državnog proračuna i općenito javnih financija“,
„Tako da je ova faza porezne reforme zaokružena. Očekujem kvalitetnu raspravu u Saboru i u konačnici punu potporu parlamentarne većine ovom paketu zakona koji je po meni, jedna bitna velika reforma, uvod u daljnje aktivnosti u kontekstu ukupne ekonomske politike Vlade za 2017.“, rekao je Plenković.
Kad je riječ o tzv. poreznom USKOK-u, koji je sada samostalna služba u okviru Ministarstva financija, premijer najavljuje kako bi ubuduće bio dio Porezne uprave.
„Na taj način, mislimo da će biti još manje podložan bilo kakvim političkim utjecajima i manipulacijama u odnosu na aktualno stanje gdje je ta služba izravno podređena ministru, politički imenovanoj osobi“, objasnio je Plenković. Takvo rješenje „osigurava punu neovisnost i još veću profesionalnost tog segmenta rada Porezne uprave“, dodao je.
Na novinarsko pitanje je li taj prijedlog usuglašen s Mostom, ponovio je da su članovi Vlade iz Mosta glasali za prijedloge izmjena zakona. „Saborska rasprava nosi sa sobom nosi sve proceduralne mogućnosti koje Poslovnik pruža, ali čini mi se da je ovo rješenje kvalitetno i omogućava vrlo jasnu i snažnu poziciju tog segmenta Porezne uprave“, rekao je Plenković.
Na primjedbu novinara da Most i dalje inzistira na smanjenu dužnosničkih plaća, koje bi temeljem izmjena 'poreznih' zakona mogle biti povećane, premijer Plenković je kazao kako je svoj precizan stav rekao prošli tjedan i da je „ta priča, što se Vlade i HDZ-a tiče, jasna i završena“. Premijer je prošli tjedan na tu temu rekao kako je riječ o populizmu i demagogiji.
Upitan smatra li da je čelnik SDP-a, saborski zastupnik Zoran Milanović u sukobu interesa s obzirom na to da je osnovao tvrtku za savjetovanje, Plenković je kazao kako ne zna jer nema dovoljno saznanja. „Ali mi je drago ako će se baviti europskim temama i savjetovati, primjerice, o europskoj politici u odnosu na izbornu kampanju, to je jedan veliki iskorak naprijed.
HDZ će biti suzdržan o SNS-u na sastanku EPP-a
Na upit novinara Plenković je potvrdio je da će HDZ sutra na sastanku političke skupštine Europske pučke stranke (EPP) biti suzdržan prilikom glasovanja o dodjeljivanju statusa pridružene članice Srpskoj naprednoj stranci (SNS).
„Mi smatramo da SNS, kao vodeća stranka u vladi Republike Srbije i općenito glavna parlamentarna stranka treba u procesu koji će uslijediti, ispuniti obveze koje se tiču onih otvorenih pitanja koja su vezana uz Poglavlje 23 odnosno Pravosuđe i temeljena prava. A ona se odnose i na dobrosusjedske odnose, na rješavanje niza pitanja povezanih uz procesuiranje ratnih zločina, rješavanje pitanja koja se odnose na zaštitu manjina, zakon o hibridnoj regionalnoj jurisdikciji, a koja su na određeni način još otvorena u kontekstu odnosa između Hrvatske i Srbije“, kazao je Plenković.
Smatra da se takvim stavom kreira jednu platformu koju će Vlada predvođena HDZ-om iskoristiti u pristupu dugoročnom rješavanju pitanja koja opterećuju odnose Hrvatske i Srbije proteklih dvadeset i nešto godina.
