Vlada danas zasjeda na Hvaru. Sjednica je posvećena, među ostalim, razvoju hrvatskih otoka i izvješću o turističkoj sezoni.
"Odlučili smo prije godinu dana održati ovu sjednicu koja je posvećena politici razvoja otoka i jednom ozbiljnom rezimeu jedne od najsupješnijih turističkih sezona u povijesti Hrvatske", rekao je premijer Andrej Plenković te pozdravio župane, direktora HTZ-a, predsjednika HGK i ostale koji prisustvuju današnjoj sjednici.
"Govorit ćemo o otocima, o turizmu...Svaki 33 stanovnik RH živi na otoku. Državni javni sekltor ulaže oko milijardu i pol kuna u otoke, imamo upravu za otoke, krećemo s novim prijedlogom Zakona o otocima i uvjeren sam da će njegova provedba pomoći u podizanju kvalitete života svih stanovnika na otocima. Što se tiče sezone, ovo je u prihodovnom smislu najbolja godina, 12 milijardi očekivanih prihoda, 19,5 milijuna turista,106 milijuna noćenja. Dakle, jedna sjajna godina koja će potvrditi da nam turizam daje 20 posto BDP-a. Svi moramo učini da turizam bude održiv i bude zamašnjak hrvatskog gospodarstva", rekao je premijer.
Splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban pozdravio je premijera, ministre i ostale koji sudjeluju na sjednici.
S Hvara u Sabor upućen konačni prijedlog novog zakon o otocima
Vlada je u saborsku proceduru sa sjednice u Hvaru poslala konačni prijedlog zakona o otocima kojim se stvaraju uvjeti za demografsku i gospodarsku revitalizaciju otoka te njihovu samoodrživost i samodostatnost.
"Ciljevi novoga zakona su da upravljamo otočnom politikom i održivim razvojem otoka, podizanje kvalitete i uvjete života, demografska i gospodarska revitalizacija, samoodrživost i samodostatnost temeljem onoga što zovemo pametni otoci", rekla je ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac te istaknula važnost pripreme projekata koji se mogu financirati iz raznih izvora, s naglaskom na EU fondove.
Pametni otok je onaj koji se uz korištenje odgovarajućih alata i inovativnih rješenja razvija ekološki, društveno, tehnološki i ekonomski održivo, gradeći pri tom kružno gospodarstvo i povećavajući samodostatnost i otpornost na klimatske promjene.
Ključnim odredbama novoga zakona ministrica izdvaja uvođenje pojmova otočani, otočnost te novi model razvrstavanja otoka i novi pristup strateškom planiranju razvoja otoka.
Za nove projekte i - otočni koordinatori
Novina je i uvođenje otočnog koordinatora čiji će rad financirati Ministarstvo regionalnog razvoja putem županijskih razvojnih agencija te će se voditi računa da se na svakom otoku u svakom trenutku znaju i pripremaju projekti na zajednički način, navela je ministrica.
Otočni koordinatori obavljali bi poslove organiziranja, pokretanja i koordiniranja planova i projekata važnih za održivi razvoj otoka.
Proširuje se uporaba postojeće otočne iskaznice da sva prava temeljem zakona budu na jednom mjestu.
Zakonom su obuhvaćene mjere subvencioniranja javnog pomorskog i cestovnog prijevoza, besplatni prelazak mosta, zatim izjednačavanje cijene pitke vode na kopnu i na otocima za kućanstva i za gospodarstvenike i dr.
Žalac je još navela i poticanje društvenog poduzetništva za koje isto postoji temelj u europskim fondovima, uklanjanje otpada s otoka kao ključna tema koja se također može financirati iz fondova EU, kao i trenutno velik problem s divljači i uklanjanjem invazivnih stranih vrsta, navela je još Žalac.
Dodaje tome i nastavak poticanja razvoja civilnog društva te poslodavaca, a posebno važnim ističe važnost eksploatacije mineralnih sirovina na otocima.
Novim se zakonom, koji se donosi nakon 20 godina, otok definira kao područje s razvojnim posebnostima, a uvodi se pojam otočnosti - skup geografskih, društvenih, povijesnih, gospodarskih i ekoloških posebnosti proizašlih iz potpune okruženosti morem.
Zakonom se omogućava jače uključivanje svih dionika politike razvoja otoka, naročito onih na lokalnoj razini, prilikom donošenja i predlaganja politika usmjerenih na razvoj otoka.
Plenković: Zakonom o otocima potaknut će se demografska i gospodarska revitalizacija
Premijer Andrej Plenković ocijenio je u uvodu sjednice, najavljujući točke dnevnoga reda, da će zakon potaknuti demografsku i gospodarsku revitalizaciju otoka.
Ministrica Žalac podnijela je i izvješće o učincima provedbe važećeg Zakona o otocima za prošlu godinu te je navela da je u njoj u otoke sveukupno iz svih resora uloženo 1,7 milijardi kuna.
Hrvatska ima 1244 otoka (50 naseljenih) što je 5,8 posto kopnene površine u sedam obalno-otočnih županija u 59 jedinica lokalne samouprave i obalno more od 31,5 tisuću kilometara četvornih.
Hrvatska, uz Finsku, jedina u Europi ima zakon o otocima, a s obzirom na ustavno određenja otoka kao područja od posebnog interesa država sufinancira, među inim, pomorsko povezivanje otoka s kopnom te povezivanje između otoka, vodoopskrbu te prometnu infrastrukturu.
"Sveukupno od 2004. do 2017. godine govorimo o impresivnim brojkama, preko 21,8 milijardi kuna", rekla je Žalac.
Najviše je uloženo, navela je, u gospodarstvo i mjere koje pridonose razvoju gospodarstva, više od pet milijardi kuna, a slijedi prometna povezanost i infrastruktura.
Cappelli: Ovogodišnji prihod od turizma 12 milijardi eura
Ministar turizma Gari Cappelli u petak je na sjednici Vlade izjavio da će ovogodišnji prihod od turizma iznositi oko 12 milijardi eura, što je milijardu više nego lani, a naveo je i da su od početka godine registrirana 42 nova hotela, 31 novi kamp i 26 hostela.
"Lani smo imali rekordnu godinu s 11 milijardi eura prihoda od turizma, dok ove godine očekujemo porast na 12 milijardi eura. Radi se o zajedničkom prihodu od domaćih i stranih gostiju. Od početka godine ostvarili preko 18,8 milijuna dolazaka i imamo oko 104 milijuna noćenja, a 100 milijuna noćenja ove je godine ostvareno mjesec dana ranije nego lani. U dolascima imamo rast od 6 posto, i 4 posto u noćenjima, što je na razini planiranog. U izvansezonskom listopadu rast dolazaka je čak 14 posto", naglasio je ministar, prezentirajući izvješće o rezultatima turističke godine.
Cappelli je najavio da će krajem godine biti izrađena precizna turistička satelitska bilanca, s točnim podacima utjecaja turizma na cjelokupno gospodarstvo.
Govoreći o investicijama u turizmu, Cappelli je rekao kako ulagači prepoznaju ovdašnje potencijale, tako da se ove godine očekuju ili su već ostvarene, investicije u taj sektor od oko milijardu eura. Od toga se 628 milijuna eura odnosi na ulaganje u privatnom sektoru, a 311 milijuna eura u javnom sektoru, što je povećanje od oko 15 posto u odnosu na lanjsku godinu.
U 8 privatnih investicijskih projekata procijenjena je vrijednost ulaganja od oko 5,2 milijarde kuna. Najznačajniji investicijski potencijal Cappelli vidi u gradskim hotelima u kontinentalnim županijama.
"U ovom trenutku u Hrvatskoj je u planu izgradnja 6.400 hotelskih soba ukupne vrijednosti od 1,1 milijarde eura. Od početka godine registrirana su 42 nova hotela i dodatnih 2.000 kreveta, 31 novi kamp, te 26 hostela. Hrvatska ima 1,6 milijuna turističkih ležajeva, od čega hotelski kapaciteti uzimaju 14 posto, kampovi 15, nekomercijalni smještaj 29 posto, a objekti u domaćinstvu 38 posto", navodi ministar, dodajući da bi od zdravstvenog turizma zarada mogla biti najmanje milijardu eura, umjesto sadašnjih 500 milijuna eura.
Projekt Hrvatske kao avio destinacije, u koji je uloženo 30 milijuna kuna, rezultirao je time da je ove godine 20-ak posto turista došlo tim putem, ustvrdio je. Uvedeno je 70 novih linija, koji su letovima krenuli mjesec dana ranije nego što je to uobičajeno.
Govoreći o radnoj snazi, Cappelli je naglasio da je u turističkom sektoru u Hrvatskoj zaposleno 150.000 ljudi, od čega 59.000 osoba u hotelijerstvu. Svaki treći zaposleni ima veze s turizmom, istkanuo je. Na zavodu za zapošljavanje, kazao je, najtraženiji su radnici iz turističke odnosno ugostiteljske djelatnosti.
Najavio je da će premijer za nekoliko dana otvoriti novi ured Hrvatske turističke zajednice u Kini, a naglasio je i da je u protekle tri godine putem potpora u turistički razvoj Slavonije uloženo 40-ak milijuna kuna.
Budući da je sjednica Vlade posvećena otocima, Cappelli je naglasio da je od siječnja do rujna na jadranskim otocima zabilježeno nešto više od 3,4 milijuna dolazaka te 26,2 milijuna noćenja, što je u odnosu na isto razdoblje lani rast od četiri posto u jednom i drugom segmentu.
Prošle je godine na otocima ostvareno 3,3 milijuna dolazaka i 26 milijuna noćenja, što je 18 posto od ukupnih dolazaka te 26 posto od ukupnih noćenja u Hr atskoj. Svaki peti turisti posjetio je otoke.
Trećina turističkih noćenja motivirana je dolaskom na otoke, ako se tome pribroji i nautički turizam. Vodeće otočne destinacije su Krk, Pag, Rab, Vir. Na otocima, prema stanju u rujnu, nalazi se 474 tisuće kreveta, što je jedna trećina ukupnih smještajnih kapaciteta države.
Glavni motiv dolaska u Hrvatsku, istaknuo je ministar turizma, sve više postaje aktivni odmor, a konstantno raste i prosječna dnevna potrošnja posjetitelja. Prosječna dnevna potrošnja gosta, prema posljednjim podacima iz istraživanja Tomas, iznosi 79 eura po osobi, to je rast od 19 posto u odnosu na 2014. kada je iznosila 66 eura. Nautičari, pak, dnevno troše 186 eura.
U nastavku sjednice Vlada je donijela 49 odluka i zaključaka vezana uz ulaganja na jadranske otoke.
Saboru upućena tri turistička zakona
Vlada je u petak sa sjednice u Hvaru u saborsku proceduru uputila prijedloge tri turistička zakona - o turističkim zajednicama, kojim se utvrđuju pravne osnove za preustroj postojećeg sustava, te o turističkim članarinama i pristojbama.
Ministar turizma Gari Cappelli je kao osnovni cilj novog zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma naveo uspostavu sustava turističkih zajednica po načela destinacijskog menadžmenta, čime se znatno mijenjaju zadaće tih zajednica na svim razinama.
"Potiče se udruživanje turističkih zajednica, kao i osnivanje turističkih zajednica za područje više jedinica lokalne, odnosno područne ili regionalne samouprave", rekao je Cappelli.
Prema prijedlogu, sustav turističkih zajednica činit će lokalne turističke zajednice, regionalne turističke zajednice, Turistička zajednica Grada Zagreba i Hrvatska turistička zajednica (HTZ).
Ministar turizma ističe kako novi zakon donosi i bitno veću transparentnost rada turističkih zajednica i bolju promocija destinacijskog turističkog proizvoda.
Novina je predloženog zakona i mogućnost da predsjednika lokalne i regionalne turističke zajednice odredi općinski načelnik ili gradonačelnik odnosno župan. Naime, do sada je dužnost predsjednika turističke zajednice općine, grada ili županije ex lege mogao obnašati isključivo općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan.
Predlaže se i ograničavanje udjela troškova za bruto plaće zaposlenika u ukupnim prihodima turističke zajednice i ti bi se izdaci ograničili na 30 posto ukupnih prihoda turističke zajednice. Dosadašnja je praksa, kako se obrazlaže, pokazala da su troškovi bruto plaća zaposlenih u nekim turističkim zajednicama znali iznositi i do 90 posto ukupnih prihoda.
Predstavljajući prijedlog novog zakona o članarinama u turističkim zajednicama, Cappelli je istaknuo kako će on gospodarstvu donijeti smanjenje administrativnog opterećenja i troškova poslovanja, a predviđa i pravednije modele obuhvata obveznika plaćanja članarine te raspodjele prikupljenih sredstava.
Novim se zakonom smanjuje broj obveznika plaćanja članarine i s popisa obveznika briše 21 djelatnost, a za 12 djelatnosti se smanjuje iznos plaćanja.
Prema prijedlogu, turističku članarinu primjerice više ne bi morale plaćati djelatnosti poput pomorskog i obalnog prijevoza robe, uslužne djelatnosti u vezi s vodenim prijevozom, računovodstvene, knjigovodstvene i revizijske djelatnosti te porezno, fotografske djelatnosti, prevoditeljske djelatnosti i usluge tumača, umjetničko stvaralaštvo, fitnes centri i ostale sportske djelatnosti, frizerski i saloni za uljepšavanje, itd.
No, po novome bi obveznici plaćanja turističke članarine postale banke, i to u dijelu za prihode u bilanci iz skupine "prihod od provizija i naknada", a s obzirom da im se prihod u tom segmentu povećava u vrijeme turističke sezone.
Predloženim se zakonom smanjuje i broj stopa za izračun članarine s 28 na pet, a novina je i da će privatni iznajmljivači i obiteljska poljoprivredna gospodarstva članarinu plaćati u paušalnom iznosu, a moći će izabrati hoće li to činiti jednokratno ili tri puta godišnje.
Vlada je Saboru uputila i prijedlog zakona o turističkoj pristojbi, a kojim se "boravišna pristojba" mijenja u "turistička pristojba".
Kao jednu od najbitnijih odrednica tog zakona Cappelli je naveo decentralizaciju.
Do sada se, naime, uredbama Vlade uređivala visina boravišne pristojbe, a visinu turističke pristojbe po novome će određivati županijske skupštine.
Cappelli ističe i da će se više sredstava izdvajati za regionalnu samoupravu, koja će u odnosu na sada dobiti pet posto više.
Prema predloženom zakonu, od uplaćene turističke pristojbe će se na poseban račun HTZ-a za razvojne projekte i programe na turistički nedovoljno razvijenim područjima izdvojiti 2,5 posto sredstava, a 2 posto na posebni račun HTZ-a za projekte i programe udruženih turističkih zajednica. Od preostalih sredstava će 65 posto ići lokalnoj turističkoj zajednici, od čega će se 30 posto doznačiti općini ili gradu na području kojih je osnovana lokalna turistička zajednica, 15 posto regionalnoj turističkoj zajednici i 20 posto HTZ-u.
"Bitna je decentralizacija, kvalitetnija i ravnomjernija raspoređenost cijelog sustava, kako na kontinentu tako i na Jadranu", istaknuo je ministar turizma.
