Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković rekao je u subotu da je demografija najveći izazov za hrvatski narod u godinama pred nama.
Rekao je da tu svatko mora dati svoj doprinos, istaknuvši kako je Vlada poduzela niz mjera kako bi mladim obiteljima omogućila da "stanu na noge".
"Ne može država u konačnici, da bilo što poduzme, odlučiti za nekoga koliku će imati obitelji", rekao je Plenković u emisiji Hrvatskog radija "Intervju tjedna" upitan o rezultatima Popisa stanovništva koji pokazuju da Hrvatska ima 3.888.529 milijuna stanovnika odnosno 396.360 manje nego 2011.
Naveo je da je 1948. godine Hrvatska imala otprilike sličan broj stanovnika kao i danas, ali je imala 95.000 beba, a danas ih ima 35.000. Upozorio je i kako Hrvatska problem negativnog priraštaja ima od 1950. do danas, "što je sustavan trend".
Plenković je kazao da se danas promijenio način života i tamo gdje su zemlje razvijenije pozitivan prirodni priraštaj je slabiji. Također, rekao je, u Europi u zemljama sličnim nama je vrlo slična situacija pa tako Bugarska ima oko 800.000 stanovnika manje, a manje je stanovnika i u Litvi, Latviji, dok zapadne zemlje negativne demografske trendove kompenziraju useljavanjem.
Uz to, naglasio je, hrvatskim se građanima od 2013. omogućilo da bez ikakvih kvota i radnih dozvola traže zaposlenje unutar Europske unije "i dio ljudi je to iskoristio".
Podsjetivši da je Vlada poduzela niz mjera usmjerenih prema mladim obiteljima, dodao je da tu trebaju raditi još i više. Smatra i da odluka o broju djece nije samo pitanje ekonomije i socijale, već je postalo i pitanje načina života. "Mi živimo na zapadnom načinu života i ta činjenica se osjeti", kazao je Plenković.
Istaknuo je i kako se mjera "Biram Hrvatsku", kojom se želi potaknuti povratak u zemlju Hrvata koji žive i rade u inozemstvu, pokazala izrazito uspješna jer poslovi koji su kreirani kroz tu mjeru danas rade na tržišnim osnovama bez ikakvih dotacija države.
Postoje akteri koji kontinuirano rade na demontaži svih institucija
Komentirajući izjave građana koji su otišli iz Hrvatske zbog nedovoljno izgrađenog društva i neefikasnih institucija, Plenković je kazao kako je Vladi na prvom mjestu izgradnja društva i institucija.
Smatra i da u zemlji, paralelno, ima niz aktera koji rade na demontaži države.
"Nakon Petrinje, došlo je do demontaže u javnom smislu i napadima političkim, orkestriranim demontaže i Hrvatskog Crvenog križa. Postoje akteri koji sustavno, kontinuirano rade na demontaži svih institucija. U zadnjih nekoliko mjeseci pogledajte tko je na tapetu - HNB, HRT, Vrhovni sud, DORH", rekao je.
Drži i kako se tu radi o sustavnom napadu koji nije slučajan.
"Oni idu kao da je netko napravio 'salama taktiku' pa jednu po jednu 'feticu' kreće svakih mjesec dana napad", ustvrdio je. Ocijenio je i kako je jedan cilj tih napada ugroziti Schengen, a drugi cilj ugroziti europodručje.
Nisu propala sredstva iz europskog Fonda solidarnosti
Plenković je, na pitanje o obnovi od potresa na Banovini i Gradu Zagrebu, odgovorio da je milijardu eura europskog Fonda solidarnosti predstavlja inicijalni dio obnove šteta od potresa koje su procijenjene na 129 milijardi kuna. Istaknuo je kako su svi- ministarstva ali i lokalna samouprava- dobili i zadaću da se maksimalno ubrzaju procesi obnove te da ljudi i fizički vide da se Hrvatska obnavlja. Poručio je i kako nisu propala sredstva iz Fonda solidarnosti namijenjenog obnovi nakon potresa već se radi na tome da se sve maksimalno iskoristi.
"Morat ćemo, da bismo obnovili Zagreb i Banovinu, kombinirati različite izvore - Fond solidarnosti, Svjetska banka, Europska banka za obnovu i razvoj i sl.", dodao je.
Na pitanje o zahtjevima oporbe za smjenama ministara, Plenković je odgovorio kako je opozicija tu da kritizira vlast i pokreće inicijative. No, dodao je, nije nigdje vidio da premijer mijenja ministre zato što tako odluči oporba.
Naglasivši da je Hrvatska sada u godini kada se donose odluke za Schengen i europodručje, ocijenio je da nije svakom u političkom interesu da se realiziraju ti strateški politički interesi. "Imate ljude koji će učiniti sve da se to ne dogodi, ne samo u Hrvatskoj, nego i neki od njih i vani", smatra Plenković.
Poručio je i da slučaj HNB-a neće destabilizirati put prema euru
najavivši kako će u ponedjeljak s ministrom financija Zdravkom
Marićem predstaviti Zakon o euru. "Očekujem da se na razini
europskih institucija i eurogrupe praktički donesu sredinom ove
godine", kazao je. Naveo je i kako je ideja da u ovo
vrijeme
iduće godine bude kraj dvojnog korištenja kune i eura.
Ideja je, kazao je, da od rujna ove godine budu istaknute dvojno cijene u eurima i da cijelu godinu građani bez nakande mogu mijenjati kune u euro te da cijene godinu dana budu dvojno prikazivane.
Ističući kako u slučaju HNB-a žele da se sve ispita, rekao je i kako se mora vidjeti je li ta cijela inicijativa imala i svoj jasan politički cilj da se destabilizira put u europodručje. "Ne bih isključio ni taj element u salama taktici demontaže institucija", zaključio je.
