Hrvatski europarlamentarci željeli su pismom predsjednicima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije dodatno senzibilizirati europske čelnike o potrebi legitimne zastupljenosti Hrvata u svim institucijama BiH, a posebice u njegovu predsjedništvu, rekao je u petak premijer Andrej Plenković, dodavši kako s hrvatskim predstavnikom Željkom Komšićem još ne planira nikakav sastanak.
"Mislim da je poruka jedanaestero mojih kolega u cijelosti kompatibilna s onim što sam govorio na Europskom vijeću. Ovo pismo treba dodatno senzibilizirati čelnike europskih institucija o potrebi legitimne zastupljenosti u svim institucijama BiH, a naročito u njegovu predsjedništvu, jer nije poanta provedbe dejtonskog, pariškog mirovnog sporazuma u tome da njegov temeljni duh, temeljne odredbe, a to je jednakopravnost konstitutivnih naroda, budu izigrani", rekao je Plenković u izjavi za novinare nakon sjednice vlade na Hvaru, komentirajući pismo svih 11 hrvatskih europarlamentaraca poslano u četvrtak čelnicima europskih institucija.
U tom se pismu izražava duboka zabrinutost činjenicom da su hrvatskog predstavnika u Predsjedništvu BiH Željka Komšića izabrali Bošnjaci, dok je velika većina Hrvata glasovala za drugog kandidata Dragana Čovića.
Upitan hoće li se uskoro sastati s Komšićem, premijer je kazao da to nije planirano.
"On je član predsjedništva i njegova glavna sugovornica je predsjednica, nismo uopće tako nešto još planirali", kazao je Plenković.
Na pitanje u vezi incidenta s migrantima na graničnom prijelazi Maljevac, premijer je kazao da je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović u dnevnom kontaktu s europskim povjerenikom za migracije i unutarnje poslove Dimitrisom Avramopulosom te da Komisija prati sve što se događa glede sprečavanja nezakonitih migracija.
Međunarodni cestovni granični prijelaz Maljevac - Velika Kladuša i dalje je, zbog prosvjeda migranata, zatvoren, treći dan zaredom, po posljednjem priopćenju MUP-a u petak. Na strani BiH nalazi se trenutačno oko 200 migranata koje osiguravaju policijski službenici BiH. Na cijelom području raspoređene su jake policijske snage koje provode zaštitu i nadzor državne granice te sprječavaju ilegalne prelaske.
Plenković: Vladina sjednica na Hvaru referentna je za razvoj otoka
Premijer Andrej Plenković ocijenio je u petak kako je sjednica Vlade koja se održava na Hvaru referentna za razvoj otoka, te da je na njoj kroz konačni prijedlog zakona o otocima "pružena ruka otočanima", kao i kroz tri prijedloga zakona iz turističkog sektora, budući da četvrtina prihoda u turizmu dolazi od otoka.
U izjavi nakon sjednice Plenković je rekao kako je ona imala dvije ključne teme - razvoj hrvatskih otoka i rezime najuspješnije turističke godine u povijesti Hrvatske.
Sa sjednice su u Sabor, uz konačni prijedlog zakona o otocima, upućeni prijedlog zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, kao i prijedlog zakona o članarinama u turističkim zajednicama te o turističkoj pristojbi, a potom su potpisani brojni ugovori i uručene odluke o financiranju projekata na otocima.
"Ukupna vrijednost tih projekata je čak oko 5,6 milijardi kuna, dio tih projekata odvijat će se u elektroenergetskom sektoru u sljedećih deset godina", istaknuo je premijer.
Smatra da je stoga sjednica na Hvaru "sigurno referentna za razvoj hrvatskih otoka" te da će pridonijeti razvoju, demografskoj revitalizaciji i boljoj povezanosti otoka. "Bit će investicija i omogućit će se kvalitetniji život i ponuda na otocima", dodao je.
Istaknuo je da 25 posto turističkih prihoda dolazi s otoka pa treba pružiti ruku otočanima u daljnjem razvoju. "I to je bio smisao sjednice", poručio je Plenković.
Naglasio brojke ovogodišnje turističke sezone - 12 milijardi eura prihoda, milijardu eura investicija, 19,5 milijuna turista, 106 milijuna noćenja. One govore o tome, ustvrdio je, koliki je turizam zamašnjak razvoja hrvatskoga gospodarstva.
