Gostujući u Dnevniku HRT-a predsjednik Vlade Andrej Plenković prije svega je komentirao zastoje u opskrbi cjepviom.
"Hrvatska Vlada je za sada naručila 6,8 milijuna doza cjepiva. Za sada je došlo oko 430.000. Do prvog svibnja bi trebalo biti oko milijun doza cjepiva u Hrvatskoj. Sve je to nešto sporije od očekivanja“, rekao je, dodajući kako je prilikom posjeta Bruxellesu jedna od tema bila inzistiranje Hrvatske da se ubrza distribucija cjepiva.
Istaknuo je da je još jednom želio naglasiti koliko je Hrvatskoj potrebno cjepivo, jer smo mi turistička država. Dodaje da Hrvatska želi ući u turističku sezonu sa što više procijepljenih hrvatskih građana, a potom da se osigura na razini EU-a da se sloboda kretanja napravi na način koji je siguran.
"Problemi nastaju u ogromnim narudžbama. Velike količine naručili su i EU i druge države diljem svijeta. Kao drugo, nakon što su u rekordno brzom roku i Pfizer i Moderna i AstraZeneca i Johnson&Johnson uspjeli otkriti cjepivo i počeli proizvodnju, sami proizvodni kapaciteti nisu toliki da bi isporuka bila brza onako kako bismo mi htjeli, rekao je premijer Plenković.
'Nije pronađena veza između smrti te žene i cjepiva'
Komentirao je slučaj 91-godišnjakinje koja je preminula treći dan nakon što je primila cjepivo AstraZenece. Kazao je da je razgovarao s ministrom zdravstva Vilijem Berošem:
"On je u kontaktu s ravnateljem HALMED-a i podatke koje imaju su takvi da ne vide nikakvu uzročno-posljedičnu vezu između smrti gospođe koja je preminula te primanja cjepiva. Još uvijek sve ispituju. Konzultirat će se i s Europskom agencijom za lijekove", rekao je.
'Iz Europe me pitaju kako smo uspjeli s takvim light mjerama'
Smatra da odluku o eventualnom zaustavljanje cijepljenja s cjepivom AstraZenece mora donijeti struka, a da ne smije biti riječ o voluntarizmu. Kaže i kako mu Krunoslav Capak kaže da nije točno da ljudi odbijaju cijepljenje AstraZenecom. Komentirao je i mjere, za koje tvrdi da su bile umjerene i primjerene, te da ga kolege u europi pitako „kako smo uspjeli s takvim light mjerama postići ovakve rezultate“:
Kada stiže novac za pomoć Baniji'
Na pitanje kada će Hrvatska konkretno osjetiti pomoć koju je odobrila EU, rekao je kako će biti donesen Nacionalni plan oporavka i otpornosti, dokument koji je nužan kako bi Hrvatska dobila novac. Kaže kako je „Vlada intenzivno krenula u njegovu izradu u kolovozu“ te kako je sada u fazi konzultacija. „Na dobrom smo putu, intenzivirat ćemo rad“, kaže. O europskom fondu solidarnosti za potresom pogođemni Zagreb i Baniju kaže kako „ministarstvo graditeljstva, zajedno sa stožerom koordinira projekt u kojem su u finalizaciji dokumenta o procjeni šteta“, kaže te dodaje kako vjeruje da će ga već na idućoj sjednici vlade imati te kako će moći u roku, koji je 12 tjedana od katastrofe, predati zahtjev EU, a onda slijedi proces u EU. NA pitanje kada bi se to moglo finalizirati, kaže, da će to trajati nekoliko mjeseci.
'Rasprava o predsjednici Vrhovnog suda je nadrealna'
Govorio je i rijeporima o odabiru predsjednika Vrhovnog suda.
„ Postoji samo jedan način na koji se može izabrati predsjednica ili predsjednik Vrhovnog suda, a to je u skladu s Ustavom i zakonom. Ovaj put kojim se sada bira je protiv zakona koji pobliže regulira načina izbora predsjednika suda, a to je zakon o sudovima, koji je na snazi. Ova cijela rasprava je nadrealna. Gotovo je nevjerojatno da mi tjednima imamo u Hrvatskoj raspravu o tome. Rado bih pozvao neke druge pravnike koji nisu baš rječiti sada da kažu poneku riječ, što bi to trebalo poštovati. Jedini meritoran sud koji ocjenjuje sukladnost zakona o sudovima s Ustavom nije niti premijer ni predsjednik Hrvatskog sabora niti predsjednik Republike. To je samo Ustavni sud, rekao je Plenković
