Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, provedeno u razdoblju između 01. i 03. ožujka, pokazuje nekoliko zanimljivih nalaza o odnosima u hrvatskoj političkoj areni.
Da su parlamentarni izbori provedeni početkom ožujka (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 53-59%), HDZ bi bio pobjednik izbora. Na ljestvici preferencija političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s izborom od 32,8 posto (prema 34 posto iz veljače), dok je SDP na drugom mjestu s izborom od 21,6 posto (prema 22,3 posto koliko je izmjereno prije mjesec dana).
Na ljestvici s rejtingom stranaka na trećem je mjestu Most sa 8 posto (u veljači 7,2 posto). Slijedi Živi zid na četvrtom mjestu s izborom od 7,7 posto (prema 5,8 posto iz veljače). HNS na petom mjestu bilježi izbor od 3,9 posto (jednako kao i u veljači), dok se HSS zadržao na šestom mjestu 1,9 posto (prije mjesec dana 2,3 posto).
Slijedi skupina od pet stranaka s izborom između jedan i dva posto: Pametno (1,7%), IDS i Stranka rada i solidarnost BM 365 (obje po 1,6%), HSP AS (1,1%) i HDSSB (1,0%). Ispod 1 posto su dvije parlamentarne stranke: HSLS i HSU (obje po 0,8 posto). Ostale stranke bilježe skupni izbor od 2,7%, dok je 12,7% neodlučnih.
Na vrhu ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara je hrvatski premijer Andrej Plenković s izborom od 22,4 posto (prema 24 posto iz veljače). Drugo mjesto drži "Nitko" (niti jedan političar kao zasebna kategorija odgovora) s izborom od 13,4 posto (prema 13,6 posto iz veljače).
Na trećem je mjestu predsjednica Grabar-Kitarović s 9,8 posto (prema 11,9 posto iz veljače). Anka Mrak Taritaš je na četvrtom mjestu s izborom od 9,4 posto (prije mjesec dana 6,9 posto), dok je Davor Bernardić peti s izborom od 5,2 posto (prije mjesec dana 6 posto).
Na šestom je mjestu i ovaj mjesec Ivan Pernar, sada s izborom od 5 posto (prije mjesec dana 5,5 posto). Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su Zoran Milanović (3,9 posto), Božo Petrov (2,6 posto), Tonino Picula (2,4 posto) i Milan Bandić (2,3 posto).
Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara drže dva političara na zalasku političke karijere, a što je vidljivo i po sve manjoj prednosti u odnosu na ostale sudionike političke arene. Na vrhu ove ljestvice je Zoran Milanović s izborom od 12,6 posto (prije mjesec dana 13,5 posto). Njegov nekadašnji glavni konkurent i bivši predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko je na drugom mjestu s izborom od 9,9 posto (u odnosu na prošlomjesečnih 12,6 posto).
Na trećem je mjestu Kolinda Grabar Kitarović s izborom od 8,8 posto (prema 6,3 posto iz veljače). Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije hrvatske političare (8,7 posto). Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Andrej Plenković (7,7 posto), Ivan Pernar (7,6 posto), Ivo Sanader (6,4 posto), Milorad Pupovac (4,8 posto), Zlatko Hasanbegović (2,5 posto) i Davor Bernardić te Božo Petrov (2,3 posto).
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsni pokazatelj društvenog optimizma) podupire 31,4 posto građanki/građana u odnosu na 31,5 posto iz veljače. U ovomjesečnom istraživanju 60,1 posto ispitanika/ca smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, u odnosu na 55,2 posto iz veljače.
Kakav je smjer zemlje ne zna 8,5 posto građana/ki. Najveći udio društvenih optimista bilježi se među glasačima HDZ-a i iznosi 76,1 posto (u veljači 81,3 posto), dok je među glasačima Mosta taj udio nešto niži i iznosi 57,1 posto (u veljači 46 posto).
Među glasačima podupirajućih stranaka aktualne saborske većine glasači Stranke BM 365 su češći društveni optimisti (35,7 posto) u odnosu na glasače HSLS-a (28,6 posto). S druge strane glasači SDP-a i Živog zida su znatno rijeđe društveni optimisti (11,1 posto, odnosno 11,8 posto), dok je među glasačima druge dvije oporbene stranke zabilježen nešto veći udio drušvenih optimista (HNS sa 14,7 posto i HSS s 35,3 posto).
Razina potpore politiku i rad Vlade RH u petom mjesecu mandata iznosi 45,6 posto (prema 49,4 posto iz prethodnog mjerenja iz veljače). Za usporedbu u istom mjesečnom mjerenju Vlada premijera Milanovića bilježila je potporu od 46,4 posto. Kad je riječ o ne podršci politike Vlade u ovomjesečnom istraživanju ona iznosi 36,2 posto (prema 33,2 posto iz veljače), što je nešto više od udjela protivnika politici koji je zabilježen za Vladu Z. Milanovića koja je u petom mjesecu mandata iznosila 33,9 posto.
Doživljaj rada Vlade RH, osim kroz kriterij podrške politici Vlade, mjeri se i kroz školsku ocjenu. Vlada Andreja Plenkovića u četvrtom mjesečnom mjerenju je dobila "mršavu" trojku s prosječnom ocjenom od 2,56 (prije mjesec dana ocjena je bila 2,61). Kad je riječ o biračima stranaka pozicije i opozicije, najvišu ocjenu Vlada bilježi među glasačima HDZ-a (3,66), a nižu među glasačima ostalih partnera u poziciji (glasači Mosta 3,10, BM 365 2,92 i HSLS-a 2,43).
S druge strane glasači oporbenih stranaka rad su Vlade u pravilu
ocijenjivali nešto slabije (SDP-ovi birači s 2,25, Živog zida
1,82, HNS-a 2,09, HSS-a 2,59).
Predsjednica republike je za svoj rad dobila stabilnu trojku,
odnosno 3,0 (prema 3,13 iz veljače). Najviše predstavničko tijelo
u zemlji, Hrvatski sabor, u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad
bilježi ocjenu od 2,25 (prije mjesec dana 2,34).
U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca tri su teme s izborom većim od 10 posto: najave i događanja oko poskupljenja plina, struje i cestarine (18,7 posto), rasprave o otkupu udjela u INA-i (12,5 posto), rasprave o vraćanju obveznog služenja vojnog roka (10,5 posto).
Šest se tema natiskalo između 5 i 10 posto izbora za najznačajnije u proteklih mjesec dana: nastavak slučaja s plagiranjem rada ministra Barišića (8,0 posto), dobri ekonomski pokazatelji (7,6 posto), afera "dnevnice" i pritvor Tomislava Sauche (6,1 posto), dugotrajna ekonomska kriza u zemlji (5,3 posto), napadi na manjinske skupine u zemlji (5,2 posto), smjena Uprave Podravke i problemi oko imenovanja nove Uprave (5,0 posto).
Još su četiri teme s izborom većim od 1 posto: iseljavanje iz Hrvatske (4,3 posto), Mostov prijedlog Zakona o državnom arhivu (3,4 posto), ostavka Hrvoja Hribara u HAVC-u i prosvjedi filmaša zbog pritiska (2,5%), kampanja za lokalne izbore (2,2%). Ostale su teme s izborom manjim od 1 posto.
