Premijer Andrej Plenković u utorak je u Orahovici izrazio zadovoljstvo dinamikom provedbe projekta Slavonija, Baranja i Srijem istaknuvši da od ukupno 18,75 milijardi kuna koje Hrvatska ima na raspolaganju iz EU fondova, do sada ugovoreno 11 milijardi kuna te da je već isplaćeno 4 milijarde kuna.
Projekt Slavonija, Baranja i Srijem pokrenut je kako bi se osiguralo 2,5 milijardi eura (18,75 milijardi kuna) iz EU fondova isključivo za projekte na području pet slavonskih županija. Sredstva za ulaganja u poduzetništvo, poljoprivredu, obrazovanje, zdravstvo, istraživanje i razvoj, vodoopskrbu i odvodnju, kulturnu i prirodnu baštinu, sektor prometa, unutarnje plovne puteve i energetiku osigurana su u okviru postojećih operativnih programa i Programa ruralnog razvoja u financijskom razdoblju 2014.-2020.
Izrazivši zadovoljstvo s dinamikom provedbe Projekta, premijer je u uvodu 9. sastanka Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem - kojem uz brojne ministre nazoče i predstavnici Svjetske banke - podsjetio da je od 18. listopada 2016. godine do 23. kolovoza ove godine, od ukupno 18,75 milijardi kuna koje Hrvatska ima na raspolaganju, do sada ugovoreno 11 milijardi.
"To je skoro 57 posto alokacije koja je ugovorena. Mislim da je to jako dobar signal, vidi se očit napredak”, ustvrdio je.
Izrazito važnim ističe da je već isplaćeno 4 milijarde kuna. "Od ukupne alokacije već je isplaćeno 25 posto. Dakle, nisu to brojevi koji stoje negdje u zraku i tek trebaju doći, nego je dio tih sredstava već isplaćen”, istaknuo je.
U Virovitičko-podravskoj županiji u sklopu razvojnih projekata financira se tako Centar za kulturu zdravlja (dvorac Janković u Cabuni) s 48 milijuna kuna i uređenje Turističko-rekreacijskog centra "Jezero-Hercegovac-Ružica grad“ u Orahovici s iznosom od 70 milijuna kuna.
"Naša je vlada jasno dala do znanja da želimo ravnomjerni razvoj Hrvatske i da je ovo trenutak u kojem u okviru prve financijske perspektive EU moramo učiniti maksimalan napor da svi naši sugrađani osjete taj razvojni zamašnjak koji nam omogućava članstvo u EU, a to je prije svega realizacijom projekata”, dodao je premijer.
Svim aktivnostima želi se pridonijeti otvaranju novih radnih mjesta i ostanku ljudi u Slavoniji, istaknuo je Plenković te u tom kontekstu izdvojio Vladine odluke o dozvolama za eksploataciju ugljikovodika na području zapadne Slavonije. One će, kako je rekao, definitivno omogućiti gospodarski razvoj pogotovo ako se istraživanja pokažu uspješnima. Dodao je tome i rješenje pitanja osiguranja - u iznosu od 20 milijuna kuna - za financiranje police osiguranja za štetu nastalu od naleta vozila na divljač, kao i planirano donošenje odluke o financiranju police za štetu koju divljač napravi na usjevima.
Ukupno gledajući, naše aktivnosti ovdje dio su širih napora Vlade u pogledu gospodarskog rasta i učinit ćemo sve da provedbom niza zakonskih prijedloga i novih proračunskih mehanizama pomognemo ravnomjernom razvoju zemlje posebno Slavonije, naglasio je Plenković.
Sam Savjet i održavanje sjednica ocijenio je jako dobrim političko procesnim okvirom za bolji dijalog, bolje razumijevanje međusobnih prioriteta te realizaciju konkretnih projekata. "A sve s ciljem privlačenja ulaganja u slavonske županije, podizanje stope zaposlenosti, ulaganja u bolju komunalnu i prometnu infrastrukturu, kvalitetnije zdravstvene i socijalne usluge, veću kvalitetu života te davanja - kroz realizaciju ovih projekata - i doprinosa demografskoj revitalizaciji Slavonije”, rekao je.
Andrović: U sklopu Projekta Slavonija, Baranja i Srijem u županiji završeni brojni projekti
Izrazivši zadovoljstvo Projektom Slavonija, Baranja i Srijem, župan Virovitičko-podravske županije Igor Andrović (HDZ) podsjetio je kako su od posljednje sjednice Savjeta, među inim, završeni poduzetnički inkubatori u Slatini i Pitomači te sustav navodnjavanja Đolta, dok je u fazi izgradnje sustav navodnjavanja Novi Gradac-Detkovac čijom izgradnjom će pod navodnjavanjem imati novih tisuću hektara.
Andrović je rekao i da su započeli i s izgradnjom centra za razvoj mliječnih proizvoda, kao i s izgradnjom tehnološko-inovacijskog centra. "Kroz mjere ruralnog razvoja započeli smo gradnju čak 11 vrtića u našim općinama i gradova", istaknuo je.
Naveo je i da je njihova razvojna agencija "Vidra" s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU potpisala ugovor za tehničku pomoć u iznosu od 17,2 milijuna kuna za narednih pet godina što će pomoći jačanju njihovih kapaciteta za pripremu i provedbu EU projekata.
"'Vidra' danas provodi 54 projekta ukupne vrijednosti oko 440 milijuna kuna, a u pripremi se nalazi još 49 projekata ukupne vrijednosti 226 milijuna kuna za koje se očekuju odluke o financiranju", rekao je Andrović.
Istaknuvši kako sredstvima europskih fondova, među inima, grade komunalnu infrastrukturu i razvijaju turističku infrastrukturu te opremaju dječja igrališta, zapošljavaju žene te skrbe za starije osobe kroz program "Zaželi", gradonačelnica Orahovice Ana-Marija Petin zatražila je podršku Vlade za projekt centra za prevenciju i rehabilitaciju kardiovaskularnih bolesti u Orahovici.
"Na taj način bi olakšali mogućnost prevencije i liječenja kardiovaskularnih bolesti na području Slavonije, a Orahovica bi dobila na značenju, ne samo kao zdravstveni centar u užem smislu, nego i centar koji bi razvijao zdravstveni turizam", poručila je.
Smatra kako će se kroz taj projekat osigurati nova radna mjesta, dolazak ljudi u Slavoniju te mogućnost zapošljavanja nakon završetka fakulteta. Petin je istaknula kako su, uz razvoj poduzetništva i obrtništva, razvoj turizma i postojećih turističkih potencijala okosnica razvoja Orahovice.
Ministar Pavić: "Projekt Slavonija je realan i podiže kvalitetu života''
U nastavku 9. sjednice Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem ministar regionalnoga razvoja i EU fondova Marko Pavić je ocijenio da je Projekt "Slavonija, Baranja i Srijem" itekako "realan i prisutan, razvija Slavoniju i Baranju te pomaže građanima i diže kvalitetu života".
Izvijestio je kako je od 18,75 milijarda kuna, koliko je na raspolaganju u Projektu "Slavonija" dosad ugovoreno 10,66 milijarda, isplaćeno je 4,11 milijarda kuna, a samo od prošle sjednice Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijemugovoreni su projekti vrijedni više od 960 milijuna kuna.
Najveći dio (5,4 milijarde kuna) namijenjen je operativnom programu "Konkuretnost i kohezija" za izgradnju i opremanje bolnica, poduzetničkih centara, izgradnju cesta i škola, a za program "Učinkoviti ljudski potencijali", u čijim je mjerama i program "Zaželi", namijenjeno je gotovo milijardu kuna, rekao je Pavić.
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković izvijestila je kako su kroz program ruralnog razvoja za pet slavonskih županija ugovoreni projekti vrijedni 4,1 milijardu kuna, od čega najviše u Osječko-baranjskoj županiji - 37 posto ukupno ugovorenih financijskih sredstava.
Dosad su u Slavoniji preko programa ruralnog razvoja ugovorena 884 projekata razvoja malih poljoprivrednih gospodarstava, vrijedna gotovo 100 milijuna kuna. Kroz program ruralnog razvoja u Slavoniji i Baranji trenutačno se grade 54 dječja vrtića, 41 farma, 15 plastenika, 34 nova trajna nasada, 31 objekt za preradu, pet sustava natapanja te 15 projekata obnovljivih izvora energije i 406 projekata modernizacije ili nabave nove opreme, istaknula je ministrica Vučković.
Objasnila je kako se jedan dio ulaganja odnosi na investicije u
lokalnu infrastrukturu, ceste, društvene i vatrogasne domove te
projekte vodopskrbe i odvodnje, a dosad su u Slavoniji ugovorena
282 takva projekta i potpora je vrijedna 694 milijuna kuna.
Od prošle sjednice Savjeta za Slavoniju, Baranju
i Srijem preko programa ruralnog razvoja ugovoreni su novi
projekti vrijedni 830 milijuna kuna, a isplaćeno je 430 milijujna
kuna, dodala je.
Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar izvijestio je kako je u razvoj komunalnog standarda općina i gradova u zadnje dvije i pol godine uložen 31 milijun kuna za energetsku obnovu škola, vrtića i bolnica. Njihovi osnivači s ministarstvom su ugovorili 585 milijuna kuna nepovratnog novca, a u programu subvencioniranih stambenih kredita dosad su ugovorene subvencije od 10,2 milijuna kuna.
"Subvencije stambenih kredita nisu samo novci, već su to i
mlade obitelji koje su tako riješile svoje stambeno pitanje.
U Slavoniji se tako kupilo ili se gradi 547 kuća i 335 stanova.
2018. godine imamo porast od 97 posto korisnika
subvencioniranih kredita u odnosu na 2017. U tim se obiteljima do
sada rodilo 152 djece, i to je prava demografska mjera s kojim
ćemo nastaviti", poručio je Štromar.
Najavio je kako se 10. rujna otvara novi natječaj za
subvencionirane kredite, a za tri do četiri mjeseca očekuje se
nova alokacija i oko milijardu eura za projekte energetske obnove
javnih i višestambenih zgrada, i bit će ponovno otvoren natječaj.
Sjednica će završiti raspravom i zaključcima radi što djelotvornije provedbe tog projekta, a nakon toga bit će potpisano 17 ugovora za realizaciju projekata u Slavoniji, Baranji i Srijemu, vrijednih 232 milijuna kuna.
