Hrvatska podupire restriktivne mjere donesene u okviru šestog paketa sankcija Europske unije protiv Rusije, koje uključuju i embargo na naftu, ali vodi računa o nijansama kako bi cijeli naš energetski sustav kvalitetno funkcionirao, rekao je u petak u Salzburgu premijer Andrej Plenković.
"Hrvatska je za sankcije (Rusiji), ali vodi računa o nijansama kako bi cijeli naš energetski sustav kvalitetno funkcionirao", rekao je novinarima premijer odgovarajući na pitanje hoće li i Hrvatska tražiti izuzeće iz šestog paketa sankcija donesenih protiv Rusije, kao što su već učinile neke druge zemlje.
Plenković se u Salzburgu bilateralno sastao s potpredsjednikom Europske komisije Marošom Šefčovičem i povjerenicima EK-a Johannesom Hahnom i Paolom Gentilonijem.
S njima nije razgovarao o sankcijama jer se o tome razgovara na razini našeg stalnog predstavništva u Bruxellesu i na razini stručnih skupina, rekao je.
"Kada se ovakvi paketi donose onda je važno da konzultiramo sve dionike na našem tržištu, te da u okviru sankcija pazimo koji su to sve proizvodi koji dolaze pod taj režim kako bismo osigurali nesmetano funkcioniranje", rekao je.
Prijedlog šestog paketa sankcija
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen iznijela je u srijedu prijedlog šestog paketa sankcija Rusiji zbog njezine invazije na Ukrajinu koji među ostalim uključuju zabranu uvoza sirove nafte iz Rusije u roku od šest mjeseci i naftnih prerađevina do kraja ove godine.
Više zemalja tražilo je izuzeća zbog snažne ovisnosti o ruskim energentima, a među njima su Mađarska i Slovačka.
Uz energetsku sigurnost i diverzifikaciju, premijer Plenković s povjerenicima EK-a je razgovarao o hrvatskim ambicijama za ulazak u eurozonu gdje "prema svim analizama koje imamo sada, Hrvatska jako dobro napreduje u procesu finalizacije ocjena svih nadležnih tijela" .
"Očekujemo da se odluke o našem članstvu donesu tijekom lipnja ili najkasnije sredinom srpnja", kazao je.
Premijer je rekao da je skup u Salzburgu bio posvećen globalnim promjenama s kojima je Europa suočena, prije svega krizi energenata slijedom ruske agresije na Ukrajinu.
EU je već pokazala da iz kriza izlazi jača.
"Ovakva kriza u pogledu rasta cijena energenata, sirovina, građevinskog materijala, hrane, inflatorni pritisci, sve to također nameće obvezu što kvalitetnije i bolje suradnje i mislim da ćemo u svim aspektima osnažiti EU u ovoj krizi", naglasio je.
Skup u Salzburgu "Global Europe Seminar" bavi se upravo tim pitanjem - mogu li pandemija koronavirusa i ruska invazija na Ukrajinu biti pokretači nove energije koja će u konačnici ojačati Europsku uniju.
Važno pitanje Hrvata u BiH
Premijer je u Slazburgu rekao i da je potrebno ponovno stvoriti povjerenje između Bošnjaka i Hrvata u Federaciji BiH jer bez toga bit će teško funkcioniranje zemlje koja u listopadu bira parlament po starom zakonu pošto se o novom stranke nisu uspjele dogovoriti.
Za Hrvatsku je posebno važno pitanje Hrvata u BiH i velika je šteta da nije postignut politički dogovor o izmjeni izbornog zakona uoči izbora 2. listopada, rekao je Plenković na radnoj večeri skupa "Global Europe Seminar, nesigurna budućnost?! Transformativna snaga kriza".
Višemjesečni pokušaji hrvatskih i bošnjačkih stranaka da se dogovore o izbornoj reformi nisu uspjeli unatoč posredovanju administracije SAD-a i EU-a.
Izborima po starom zakonu "ponovno će institucije biti izabrane na način da jedan konstitutivni narod neće imati legitimne predstavnike", rekao je premijer.
Stoga ćemo "pokušati ponovno stvoriti povjerenje između Bošnjaka i Hrvata u Federaciji jer bez toga će funkcioniranje zemlje biti teško", naglasio je.
Središnje izborno povjerenstvo raspisalo je ranije ovoga tjedna opće izbore za 2. listopada, unatoč tome što nije izmijenjen izborni zakon kako bi se prestalo s preglasavanjem konstitutivnih naroda i osigurao izbor legitimnih političkih predstavnika.
Rat i covid potisnuli druge krize
Osvrnuvši se u govoru na rat u Ukrajini, Plenković je naglasio da je Rusija uvelike podcijenila tu zemlju u njezinom otporu te kako Ukrajini treba pomoći na raznim poljima te poduprijeti njezine ambicije da dobije poseban status u EU-u.
"Rusija je uvelike podcijenila Ukrajinu, hrabrost ljudi, heroizam vojnika i odlučnost da se odupru", rekao je Plenković.
Potrebno je "poduprijeti ambiciju Ukrajine da dobije poseban status u EU-u, ali moramo poduprijeti i europske ambicije drugih zemalja", rekao je.
U govoru je naglasio da su kriza s pandemijom covida i rat u Ukrajini stavili "sve druge postojeće krize u drugi plan".
"Ova kriza na trenutak je učinila da zaboravimo druge prijetnje" što ne bismo trebali, rekao je i nabrojao nuklearnu prijetnju Sjeverne Koreje, pregovore s Iranom, tenzije u Južnokineskom moru, odnose SAD-a i Kine, potom klimatske promjene i ilegalnu migraciju.
"Nažalost ništa od toga nije nestalo", naglasio je.
Stanje na zapadnom Balkanu treba pomno pratiti.
"Ne smijemo dopustiti da ta pitanja ostanu u sjeni jer i ona traže akciju".
Istaknuvši da je svaka kriza ujedno i šansa, pohvalio je EU u odgovoru na covid, kao signal europske solidarnosti, koji je pokazao "svrhu i misiju Unije".
Plenković je ocijenio da je prerano reći hoće li se uspjeti na isti način solidarno riješiti i energetska kriza, ali je izrazio nadu da će se to dogoditi.
Podsjetio je na stratešku odluku o postupnom prestanku ovisnosti o ruskim energentima, uz uzimanje u obzir posebnih okolnosti svake zemlje, uz tranzicijski period kada bi trebalo stvoriti alternativne pravce i mreže, naglasivši pritom važnost LNG terminala na otoku Krku.
