I građani i stručnjaci složni su da ne postoji nijedan razlog da to ne bude tako, ali pitanje je pod kojim uvjetima i jesmo li na njih spremni.
- ANALIZA: Prosječna plaća od 1 000 eura u Hrvatskoj nije nerealna, ali pitanje je bi li zaustavila masovno iseljavanje
- Plaće trebaju rasti i ne može ih se određivati dekretom, ali i predsjednica i premijer 'zaboravljaju' neke stvari
Građani ne vjeruju da će to dočekati, a svi znamo da treba
smanjiti preglomaznu državnu upravu, povećati izvoz i proizvodnju
i iskorijeniti sivu ekonomiju. Neki smatraju da bi se već i
slušanjem poduzetnika moglo napraviti puno.
''Naša traženja su da se smanji bolovanje na teret poslodavaca sa
42 dana na 15-ak dana, da se stanka ili pauza u okviru radnog
vremena ne vodi kao fond radnih sati i ponajprije bih naglasio da
se poveća porezni obuhvat, da se smanji siva ekonomija koja je
oko 25 posto'', pobrojio je Ivan Bračić,
predsjednik Udruge malih i srednjih poduzetnika
pri HUP-u.
Od oko milijun i pol zaposlenih Hrvata 280.000 ih radi u javnom, a milijun i 200.000 u privatnom sektoru i ima oko 20 posto manju plaću od državnih namještenika - znači oko 5500 kuna.
Ni prosvjetari, niti medicinsko osoblje koje se prosvjedima i prijetnjama štrajkom pokušavaju izboriti za povišicu nemaju plaću od tisuću eura.
Samo tri sektora prelaze tu magičnu granicu: tvrtke koje se bave rudarstvom i vađenjem, komunikacijskim djelatnostima te opskrbom plinom i električnom energijom. Razlike u plaćama i nisu tako velike, kolika je razlika u bogatstvu koje se ne oporezuje.
U postojećim uvjetima 7500 kuna nije realno, kaže ekonomska struka, no bilo bi kad bi se stvari promijenile iz temelja.
''Moramo promijeniti društvo u kojem razina pravednosti mora biti povećana, u kojem razina inkluzivnosti mora biti povećana, društvo, kako se navodi u nekoj literaturi, u kojem moramo imati milijun pobuna, da svatko osjeti boljitak i da osjeti da ono što radi ima smisla i za njegov osobni boljitak, i za društvo u cjelini'', kaže profesor političke ekonomije na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu Luka Brkić, a primarno je da nam taj cilj svima bude jednako važan.
