Bilo je to početkom 2013. Tadašnji ministar financija mislio je da nije normalno da u zemlji gdje svi stalno sjede u kafiću isti ti kafići prijavljuju prosječni dnevni dohodak od 100 kuna, i imaju u prosjeku jednog i pol zaposlenog.
Mislio je i da nije normalno da se nigdje ne izdaju računi - pa je odredio da svaki frizeraj, kafić, čak i prodavači na tržnici moraju uvesti fiskalne blagajne.
Onda je naravno usljedila pobuna, ugostitelji su plakali da će propasti, svi su se čudili otkud sad netko može tražiti da se za baš svaku kavu s mlijekom izda račun, i da se baš svaki zaposleni mora prijaviti.
Ali Slavko Linić se nije dao smesti - i u neurednu Hrvatsku je uvedena fiskalizacija. Otada je prošlo 5 godina, po uzoru na nas isti taj model uveli su Slovenija i Češka, a raspituje se i Ukrajina.
Otad je izdano 11 milijardi i 500 milijuna računa, a da sustav nijednom nije pao. Prosječno se u danu izdaje 6,4 milijuna računa.
Zahvaljujući fiskalizaciji znamo da se najviše troši petkom, po ljeti - u srpnju i kolovozu, i dan prije Badnjaka. Znamo i da smo u 2017. trošili više nego u 2016. - samo u prosincu gotovo 13,8 milijardi kuna.
Povodom 5. rođendana fiskalnih blagajni gost RTL Direkta bio je otac fiskalizacije Slavko Linić.
