Na Iblerovom trgu bio je naš reporter Adrian De Vrgna koji je o navodnoj uroti medija i oporbe protiv vladajućeg HDZ-a razgovarao s čelnikom SDP-a Peđom Grbinom.
''Mi u SDP-u, mi u oporbi, ali isto tako vi u medijima radimo svoj posao, ukazujemo na stvari koje ne funkcioniraju kako bi odgovorni, a to su ovom trenutku vladajući iz HDZ-a, natjerali da počnu raditi bolje. To je naš posao i naša zadaća, u krajnjoj liniji mislim da svi oni koji su mi povjerili vlast na izborima od mene očekuju da kada vidim da nešto ne funkcionira, to jasno i kažem'', smatra Grbin.
O komentaru Jandrokovića da je to u javnost pustio netko ''priglup'', Grbin odgovara: ''Problema je više, ali taj problem nije naš nego HDZ-a što je gospodin Jandroković neke ljude iz vrha HDZ-a nazvao priglupima, ali puno veći je problem kada osoba koja bi trebala biti potpredsjednica Europske komisije za demokraciju govori na taj način o medijima, ali isto tako omalovažava ljude zbog načina na koji izgovaraju ime jedne regije Hrvatske''.
Grbin: Država je trebala napraviti više
Komentirao je i Jandrokovićeve prozivke da se situacija koristi u predizborne svrhe uoči lokalnih izbora. ''Potres na Baniji se dogodio nažalost na području koje je pogođeno ratom, području koje je od 91. do 95. strašno stradalo, koje je nakon rata Hrvatska u dobroj mjeri zaboravila, međutim područje Banije nije jedino područje u Hrvatskoj u kojem je bio rat i gdje je bila obnova, ali isto tako nije jedino područje Hrvatske koje je osjetljivo na potrese. Mislim da smo svi u našim školama iz povijesti učili o velikom potresu u Dubrovniku. Neki se sjećamo i potresa u Kninu 80-ih godina, stariji se sjećaju i potresa u Skopju i Banja Luci. Dakle, Hrvatska se nalazi na području koje je seizmički vrlo aktivno, to smo na najgori mogući način mogli vidjeti u zadnjih godinu dana kada su se aktivirala dva rasjeda. Mnoga od tih seizmički aktivnih područja su upravo tamo gdje se provodila obnova. Ako potres ne daj Bože udari na nekom drugom području da opet gledamo kako se kuće koje su prije 25 godina obnovljene ruše kao kule od karata. Mi želimo da se prije svega u obnovi koja je pred nama ne dogodi slična stvar, ali isto tako mislimo da bi ovakvim istražnim povjerenstvom i ovakvim aktivnostima u Saboru bili u stanju obuhvatiti dio tih kuća, naravno da se ne ispituju svi objekti. Ispituju se nasumično odabrani objekti na području Knina i okolice Dubrovačkog primorja, drugih sredina, provjerava se postoji li rizik od potresa, a onda se nakon toga pronalazi način kako da se ti objekti učvrste. To nije zadaća istražnih organa nego Sabora kojem su građani dali povjerenje za upravo ovakve poslove između ostalog''.
Grbin smatra da je potpuno jasno da će doći do rasprave o osnivanju istražnog povjerenstva. ''Doći će do toga da mi govorimo o problemima koji su nastali u obnovi. Već to možda potakne odgovorne u Vladi da ne pomisle da na isti način mogu voditi obnovu Zagreba, Sisačko-moslavačke županije, Zagrebačke, Krapinsko-zagorske i Karlovačke županije na način kao što se to činilo prije 25 godina. Ja se toplo nadam da će pritisak javnosti biti takav da će vladajuće natjerati da shvate da se ovdje radi o javnom interesu građana i da treba reagirati kako bi se ljudima pomoglo''.
Radi li Vlada dovoljno, Grbin kaže: ''Činjenica je da dva tjedna nakon potresa, napokon se počinju događati neke stvari koje je Vlada možda trebala raditi prvi dan. Napokon institucije ove države, trgovačka društva koja je osnovala RH preuzimaju posao ugostitelja koji zato što im je zabranjeno da rade odlučili pomoći drugima, ali činjenica je da je država trebala napraviti više'', rekao je.