Potpredsjednik Vlade, ministar unutarnjih poslova i šef Stožera civilne zaštite Davor Božinović potvrdio je na HRT-u intenzivne razgovore s drugim zemljama o pokretanju turističke sezone. Spomenut je i članak BBC-ja, koji hvali Hrvatsku i Grčku za uložene napore u suzbijanju pandemije koronavirusa, ali i ističe da je važno spasiti sezonu zbog velikog udjela turizma u BDP-u.
"Mi smo stvorili jednu dobru epidemiološku situaciju da možemo sve više aktivnosti otvarati da turizam i ovoga ljeta proradi koliko će to biti moguće, a s obzirom na situaciju. Pratimo situaciju oko nas, u Europi i svijetu. Dolazak turista je ozbiljan izazov za epidemiološke službe i struku, nije to samo otvoriti granicu. Treba napraviti protokole, kako ne bismo u najboljoj namjeri napravili neku pogrešku, istaknuo je Božinović.
Dodao je kako se radi o složenim izazovima, jer nema puno točaka za koje se može uhvatiti. No, istaknuo je da su znanstvenici zadovoljni učinjenim u proteklih sedamdesetak dana.
"Promišlja se kako dalje ići u revitalizaciju, kako reaktivirati dijelove gospodarstva te održati povoljnu epidemiološku situaciju. Mi se nadamo najboljem, radimo najbolje što znamo", tvrdi Božinović.
Građani najzaslužniji za dobre rezultate
Za povoljnu epidemiološku situaciju, naglasio je ministar, najzaslužniji su građani. S obzirom na brojna ograničenja zbog strogih epidemioloških mjera, Božinović je istaknuo kako su u dva navrata učinjene zakonske prilagodbe kako bi se smanjio pritisak na ostvarivanje ljudskih prava i sloboda.
"Jasno je da sloboda trpi, ali ako pogledate mjere koje smo poduzeli i ako uspoređujete s nekim drugim zemljama, možete vidjeti da u Hrvatskoj nikada nije bilo policijskog sata, nije bilo vojske na ulicama kao u nekim susjednim zemljama ili u nekim zapadnim demokracijama", rekao je Božinović i dodao kako su tu svoju svrhu odigrale i e-propusnice kojih je izdano oko 1,8 milijuna.
Šef Nacionalnog stožera kronološki se vratio na početak krize te istaknuo da su premijer Andrej Plenković i predstojnik njegova Ureda Zvonimir Frka-Petešić prvi spomenuli pitanje Wuhana i virusa, a da se nakon širenja zaraze u Italiji znalo da bi Hrvatska zbog geografskog položaja mogla biti prva na udaru.
"Kada je sve u Wuhanu krenulo, Švedska je poslala ogromnu količinu opreme u Kinu, vjerojatno misleći da to njima neće trebati. Takva je tada bila situacija. Mislim da je naš tajming bio optimalan, a poglavito kada smo vidjeli veliku prijetnju na sjeveru Italije. Istra je bila blizu te se krenulo u zatvaranje granica.
Nema šanse za eksponencijalan rast
Većina znanstvenika pretpostavlja da bi drugi val zaraze mogao izbiti već na jesen. Ministar Božinović tvrdi da nije toliko zabrinut zbog toga, a opisao je i kako bi mogla izgledati svakodnevica u tom slučaju.
"Iskreno, malo sam manje zabrinut nego na početku epidemije jer je najvažnije postignuće u ovoj fazi da imamo stanovništvo koje razumije o čemu se radi te da razumije kako se zaštititi. Ako dođe do drugog vala, možda ne bismo trebali pribjegavati nekim toliko restriktivnim mjerama kao na početku. Realno, najvažnija je osobna higijena te mjera fizičke distance. Mislim da u tom pretpostavljenom drugom valu moramo najviše inzistirati na održavanju fizičke distance, na nošenju maske na licu. Tu virus nema puno šanse za nekakav eksponencijalan rast. To je teorija, no u praksi to ne izgleda uvijek tako jednostavno", smatra ministar.
Istaknuo je da je koronakriza vjerojatno i prilika za restrukturiranje gospodarstva, primjerice prehrambene industrije, ali je i naglasio kako ne misli da će se situacija toliko pogoršati "da ljudima bude upitna kila brašna".
"Ovo neće trajati vječno. Sigurno je da će biti ekonomskih problema, no mi ih i hoćemo i možemo rješavati. Želimo stvoriti dugoročniju sliku razvoja Hrvatske, ova Vlada ima potencijal i kapacitet za to. Na tom ćemo tragu i donositi odluke", zaključio je Božinović.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
