Konkretno, Hrvatska je na 22. mjestu, a vecu ovisnost odrasle djece o roditeljima, kako navodi Eurofond u istrazivanju o socijalnom statusu mladih u Europi, imaju samo Slovenija, Slovacka, Cipar, Italija i Malta, premda noviji podaci koje je objavio Eurostat pokazuju kako je Italija malo ispred Hrvatske.
Najveci uzrok privrzenosti mladih roditeljima svakako je gospodarska situacija. Dokazuju to podaci kako je prije krize, 2007. godine, u Hrvatskoj 62 posto mladih od 30 godina zivjelo kod roditelja. Kriza je taj postotak znacajno izmijenila, bas kao i u cijeloj Uniji, gdje je u prosjeku 48 posto mladih kod roditelja, dok je prije krize kod roditelja zivjelo njih 44 posto. Najveci porast broja mladih ovisnih o roditeljima ima Madarska - 36 posto, Slovenija - 21 posto, Litva i Poljska.
Istrazivanja pokazuju i kako velik broj mladih koje zive s roditeljima imaju problema s neimastinom. Najmanje siromasnih mladih ima Luksemburg, samo dva posto. U Hrvatskoj se oko 12 posto mladih moze okarakterizirati siromasnima, sto je odlicno u usporedbi s Bugarskom i Rumunjskom, gdje se gotovo polovina mladih suocava s neimastinom. Medutim, u te dvije zemlje s roditeljima zivi trecina mladica u dobi od 25 do 29 godina, kao i cetvrtina djevojaka. Sasvim je jasno kako je najveci uzrok vezanosti mladih osoba za roditeljski dom gospodarska situacija u Hrvatskoj, odnosno nedostatak posla. To u praksi izgleda tako da mlada osoba nakon zavrsene skole nema posao i stabilne prihode da bi se uopce mogla osamostaliti. I mnoge mlade obitelji nemaju dostatne prihode da bi mogle placati najam stana i ostale troskove zivota. No, ovi podaci i primjeri Rumunjske i Bugarska pokazuju kako ekonomska pitanja nisu presudna jer mnogi mladi u Hrvatskoj ne odlucuju se na samostalnost cak i ako imaju potrebnu financijsku neovisnost o roditeljima.
Kriv je mentalitet
Direktorica i suvlasnica osjecke agencije za posredovanje u prometu nekretnina Ljiljana Dimitrijevic kaze za Glas Slavonije kako je nas mentalitet takav da djecu 'slepamo' dugo i nakon skolovanja uz stav kako 'cemo vam pomoci da vam ne bude tesko kao nama'.
Tako nerijetko roditelji sami kupuju stan svojoj djeci jer je uobicajen stav kako je u nas normalno da svatko zivi u stanu ciji je vlasnik, a da je biti obiteljski covjek i podstanar gotovo sramotno.
Primjer bogate Svicarske govori sasvim suprotno. U toj zemlji, prema podacima Eurostata iz 2011. godine, manje od 44 posto gradana zivi u svojoj nekretnini. U Njemackoj nesto vise od polovice gradana zivi u svome stanu ili kuci. Najveci udio vlasnika stambenih nekretnina je u Rumunjskoj - 96,6 posto, zatim dolazi Litva gdje 92,3 posto gradana zivi u vlastitom stambenom prostoru, a odmah iza njih je Hrvatska s udjelom od 92,1 posto. U Austriji svoj stan ili kucu u kojoj zivi ima 57,5 posto stanovnika, Nizozemska 67,1 posto, a Velikoj Britaniji 67,9 posto. http://www.glas-slavonije.hr/262544/1/Cak-dvije-trecine-osoba-mladjih-od-30-godina-u-Hrvatskoj-zivi-s-roditeljima
