Ustavni sud nije prihvatio prijedloge za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima te je tako ostavio lex Agrokor kakav jest. Ukupno je 12 fizičkih i pravnih osoba podnijelo prijedloge za postupak ocjene ustavnosti.
'Žalim što se ne mogu složiti s većinom'
S većinom sudaca Ustavnog suda nije se složilo troje sudaca. Riječ je o LovorkiKušan, GoranuSelancu i AndrejuAbramoviću koji imaju izdvojena mišljenja.
"Žalim što se ne mogu složiti s mišljenjem većine... Smatram da se potreba za donošenjem zakona temeljila na proizvoljnim, neprovjerenim dokazima i nepotkrijepljenim tvrdnjama. U obrazloženju Vlade prilikom predlaganja donošenja zakona spominje se mogućnost 'nekontroliranog kolapsa', navodi se da se 'postojeći pravni okvir definiran Stečajnim zakonom i Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi pokazuje nedostatnim, neučinkovitim i stoga neprimjenjivim'. Ne smatram bilo koji od iznesenih argumenata validnim", napisao je u svom izdvojenom mišljenju sudac Andrej Abramović.
Suci Lovorka Kušan i Goran Selanec smatraju da značajan broj odredbi Zakona o postupku izvanredne uprave nije u skladu s Ustavom.
"Slažemo se s većinom u ocjeni da je s ustavnog aspekta cilj radi kojeg je Zakon donesen legitiman, no bez obzira na pitanje ustavne legitimnosti cilja, Zakon predstavlja nerazmjerno ograničenje ustavnog jamstva poduzetničke slobode odnosno temeljnog prava na djelotvornu sudsku zaštitu (pravni lijek) kojega nije moguće opravdati ciljem radi kojeg je donesen", stoji u izdvojenom mišljenju Kušan i Selanca.
'Sudovi trebaju štititi vjerovnike koji su se našli u manjinskom položaju'
Kušan i Selanec su izrazili nadu da će redovni sudovi u budućim predmetima povodom primjene lexa Agrokora iskoristiti svoje ovlasti i prilikom tumačenja njegovih odredbi uzeti u obzir argumente iznesene u obrazloženju izdvojenog mišljenja te putem sudske prakse osigurati zaštitu ustavnog jamstva poduzetničke slobode onim vjerovnicima koji su se našli u manjinskom položaju tijekom konkretnog postupka.
"To se prije svega odnosi na primjenu načela 'najboljeg interesa vjerovnika' prilikom odobravanja nagodbe te zahtjevniju kontrolu zajedničkih odluka izvanrednog povjerenika i privremenog vjerovničkog vijeća vezanih uz izvršenje plaćanja 'starih' tražbina odnosno preuzimanja novih zaduženja dužnika", poručuju suci.
Vjeruju kako je pogreške zakonodavca moguće ispraviti kroz sudsku praksu koja će ustavno problematične zakonske odredbe nadograditi kroz izravnu ili neizravnu primjenu Ustava.
"U suprotnom, zahtjevi kojima se propitkuje ustavnost odredbi ovog zakona neće stati s okončanjem ovog postupka apstraktne ocjene njegove ustavnosti već će kroz ustavne tužbe biti preusmjereni na pitanje učinkovitosti sudske zaštite temeljnih prava u njegovoj primjeni", kažu Kušan i Selanec.
