Hrvatska je reagirala na izjave iz Vlade Srbije da ade na Dunavu pripadaju njima i da bi to trebalo riješiti arbitražom, ako ne ide drukčije. Prema odgovoru ministarstva vanjskih poslova spora nema - bivša međurepublička granica na Dunavu, uključujući i ade je neupitna, precizno je utvrđena prema granicama katastarskih općina.

U studiju RTL-a tu je situaciju analizirao naš reporter je Petar Panjkota koji nam je pokušao objasniti o čemu se tu zapravo radi i zašto sada? 

Granični sporovi godinama se ne rješavaju, ali ih političari u regiji, posebno u posljednje vrijeme sve češće vraćaju u fokus.  Znamo da Hrvatska ima otvorena pitanja sa svim zemljama bivše države. Onaj glavni, spor sa Slovenijom, ostaje neriješen jer odluku arbitražnog suda Hrvatska ne prihvaća zbog kompromitiranog postupka, dok Slovenija očekuje punu implementaciju. Kuha se i sa BiH oko Neuma, odnosno Pelješkog mosta i izlaza na otvoreno more, a trajne sloge nema ni s Crnom Gorom oko Prevlake. A sada je arbitražna odluka sa Slovenijom očito aktualizirala i spor sa Srbijom. Dakle, od raspada Jugoslavije s Beogradom nema dogovora o 145 kilometara granice na Dunavu, od ulaza iz Mađarske do Bačke Palanke. Hrvatsko viđenje granice preuzeo je i Google Maps, prema kojem granica prati rubove katastarskih općina, i to još iz vremena Austrougarske. Time 10-ak tisuća hektara nenaseljene zemlje na istočnoj obali Dunava pripada Hrvatskoj, dok deset puta manje zemlje na zapadnoj obali pripada Srbiji. Po tom viđenju, dvije ade za koje je doministar vanjskih poslova Srbije jučer rekao da pripadaju Srbiji - Vukovarska i Šarengradska - na hrvatskoj su strani granice i upravo su one najveći predmet spora. 

Prema stavu srpske strane koji je, kako tvrde, utemeljen na međunarodnom pravu i primjenjen u većini zemalja u kojima Dunav predstavlja granicu, granična linija ide sredinom rijeke, slično kako je i Hrvatska predlagala za Piranski zaljev. O sporu sa Srbijom se već šest godina nije izravno razgovaralo na razini Vlada. Iako o tome različito misle prvi ljudi Vukovara sa hrvatske i srpske strane, suglasni su da treba razgovarati i dati ade svim građanima na korištenje.

"Katastarski su neupitno i mala i velika vukovarska ada, kako im i naziv kaže, vukovarske, i one su tijekom povijesti, koliko se sjećam, bile dio vlastelinstva grofa Eltz, čije je sjedište bilo u Vukovaru. Ono što očekujem od vodećih ljudi obiju država, da to pitanje riješe na nekakav dobrosusjedski način, kako je cijelo vrijeme pitanje ade i tretirano", izjavio je gradonačelnik Vukovara Ivan Penava.

"U budućnosti se mora riješiti pitanje razgraničenja između Srbije i Hrvatske na ovaj ili onaj način, i opet, bez obzira kome to pripalo, vjerujem da dvije države mogu pronaći način da građani Vukovara to i dalje koriste, kao što koristili i do sada", kazao je Srđan Milaković, dogradonačelnik Vukovara.

Željom Srbije da crta razgraničenja dvije države bude po sredini Dunava, obje bi ade bile oduzete Vukovarcima

Željom Srbije da crta razgraničenja dvije države bude po sredini Dunava, obje bi ade bile oduzete Vukovarcima. Više u prilogu Ivane Draganić.