Prema nacrtu novoga Zakona, utvrđena je gornja granica dnevnog dohotka na temelju kojeg sudac određuje novčanu kaznu okrivljeniku. Taj je iznos 10.000 kuna, a sudac okrivljenom može izreći najviše 300 dnevnih iznosa, dakle tri milijuna kuna. Smisao je zakona da za isto kazneno djelo imućniji plate i nekoliko puta više od siromašnijih, piše Jutarnji list. Najviši dnevni dohodak utvrđen je na osnovu zakonskih rješenja Njemačke, Austrije i Švicarske.
Sudac će kod svakog osuđenika morati procjenjivati ne samo ukupne prihode, nego i ukupnu imovinu te prihode koje od nje ostvaruje. Ustanovi li sudac da prijestupnik ima nekretnine koje osobno ne koristi niti iznajmljuje, morat će utvrditi koliku bi potencijalnu zaradu ostvarivao i koliko bi iznosili njegovi potencijalni prihodi od imovine, te će novčanu kaznu odrediti na temelju stvarnih i potencijalnih prihoda.
Marin Mrčela, sudac Vrhovnog suda i član stručne radne skupine koja priprema nacrt novoga Zakona, kaže da je svjestan da će izricanje novčanih kazni i naplata biti složen posao, jer će suci morati uložiti više truda u utvrđivanje primanja i imovine počinitelja.
Ako sudac nema pokazatelja utvrditi ukupni prihod počinitelja kaznenog djela, odredit će ga na temelju slobodne sudačke procjene. Na primjer, sudac može doći u situaciju izreći novčanu kaznu strancu koji dio imovine ima u Indiji, no neće tražiti od te zemle podatke već će na temelju prikupljenih informacija slobodno procijeniti njegove prihode i odrediti kaznu, objasnio je Mrčela za Jutarnji.
Odvjetnici protiv takvog zakona
No, namjera novog Zakona da se za djela do tri godine ne ide u zatvor, nisu naišle na odobravanje odvjetničkih krugova.
Odvjetnik Zoran Ivanišević tako kaže da je obvezivanje sudaca da procjenjuju ukupnu imovinu i prihode osuđenog davanje sucima ovlasti koje imaju porezna tijela, a kojima za to nekad trebaju mjeseci, pa i godine.
Njegov kolega Emil Havkić smatra da će novčane kazne, što će ih suci donositi na temelju slobodnih procjena, biti lako osporiti u žalbenom postupku. On napominje i da treba imati na umu da i među djelima, za koja sljeduje trogodišnja zatvorska kazna, ima vrlo ozbiljnih, poput nabavljanja oružja namijenjenog počinjenju kaznenog djela, širenja vjerske, rasne i nacionalne mržnje te neki oblici diskriminacije, iskorištavanja žrtava trgovine ljudima, nesavjesne proizvodnja lijekova, nekih oblika nadriliječništva i nesavjesnog liječenja, izvanbračnih zajednica s osobom od 14 do 16 godina, zapuštanja i zlostavljanje djeteta, ugrožavanje okoliša otpadom, itd...
"Nisam siguran da je problem prenapučenosti hrvatskih zatvora trebalo rješavati tako da se imućnim prijestupnicima ovih djela omogući da slobodu kupuju novcem. Zamislite samo menadžera u tvrtki koja ugrožava okoliš odlaganjem otpada. Može se dogoditi da je njegovoj tvrtki jeftinije platiti novčanu kaznu za to djelo nego propisno zbrinuti otpad", kazao je Havkić za Jutarnji.
Prethodni članci:
arti-201004210752006 arti-201004220722006
