NAKON SASTANKA S OREŠKOVIĆEM: ‘Naravno da su bankari zadovoljni kad su shvatili da su važniji od građana i Sabora’
Nielsen je istaknuo kako im Orešković nije ništa obećao, ali je bio jasan da je ovdje došao slušati i doznati u što su investitori zainteresirani i upoznati se s kreditorima. U intervjuu za HRT dodao je i kako nisu niti očekivali od njega da im išta obećaje.
Ulagači tražili tri važne stvari
Erik Nielsen, poslao je izvještaj na adrese stotina vodećih svjetskih investitora, u kojem se osvrnuo na konferenciju u Kitzbühelu, ističe RTL
Bili smo iznimno počašćeni dolaskom Tihomira Oreškovića, mandatara koji će uskoro sastaviti hrvatsku vladu. Kao što većina vas zna, Oreškovića su, kao nepolitičku figuru, pozvali da formira koalicijsku vladu s ciljem da oživi potonulo hrvatsko gospodarstvo. Laskalo nam je što je došao na našu konferenciju kako bi saslušao stavove najvažnijih svjetskih investitora i čuo tržišnu perspektivu o glavnim izazovima s kojima će se suočiti vlada koju će formirati u narednih tjedan ili dva.
Budući je konferencija bila neslužbena, neću citirati pojedine ulagače ili gospodina Oreškovića, ali mogu prenijeti vlastite stavove o kojima sam s njim razgovarao, a mislim da mogu reći da su moji prijedlozi na tragu onoga što je čuo i od drugih koji su sudjelovali na konferenciji.
Ovo su tri ključne preporuke koje sam uputio hrvatskom mandataru, a koje ne bi trebalo dovoditi u pitanje:
1. Zaustaviti rast javnog duga u odnosu na BDP (koji se tijekom krize poduplao i došao na razinu od gotovo 90% BDP-a).
2. Garantirati nastavak neovisne monetarne politike (monetarna i tečajna politika su sačuvale hrvatski rejting tijekom ovih problematičnih godina, a sugestije o 'monetarnoj reformi', koje se mogu čuti u Hrvatskoj, treba u potpunosti zanemariti)
3. Biti glasan oko hrvatske nedvojbene posvećenosti Europskoj uniji. Ovo je natjecateljski nastrojeni svijet, a kako čujem - kod europskih i američkih poslovnih lidera povećava se zabrinutost zbog populističkih i nacionalističkih politika, kakve vladaju u Poljskoj i Mađarskoj, i za Hrvatsku bi bilo dobro provođenje čvrste pro-europske politike.
Kada su u pitanju konkretne mjere o stopiranju rasta javnog duga, Hrvatska mora provesti fiskalnu prilagodbu od 1,5 posto BDP-a (4,5 milijardi kuna) kako bi proizvela primarni fiskalni suficit od jedan posto BDP-a. To bi prvenstveno trebalo biti učinjeno na rashodovnoj strani, a ne povećanjem poreza i bilo bi dobro kada bi se ta prilagodba napravila u roku od dvije godine. Privatizacija također može odigrati važnu ulogu. Također zagovaram i institucionalne reforme javnog sektora i pravosuđa, kao i širenje mjera koje bi poboljšale konkurentnost.
Nakon dana i pol provedenih s budućim hrvatskim premijerom, mislim da vrijedi Hrvatsku držati na oku. Prioriteti i predanost gospodina Oreškovića su nedvojbeni i ako može sastaviti vladu koja će donijeti prikladni reformski program, to može predstavljati mjerljiv napredak za ovu lijepu državu koja je dugo bila u krizi i koja zaslužuje bolju budućnost."
RTL/Danas.hr
