"Evidentno je da je gospodarska kriza, a onda i članstvo u EU u nekoliko zadnjih godina pojačalo odlazak hrvatskih građana u inozemstvo. U zadnje dvije godine članstva u EU iz Hrvatske se iselilo približno 36.000 građana, a istovremeno se uselilo 21.000 što znači da se zbog migracija smanjio broj stanovnika za približno 15.000. Svaki odlazak hrvatskih građana iz domovine, pa barem i privremeno, je problem i gubitak za Hrvatsku. No, isto tako naglašavam da stalni pokušaji oporbe da u javnost proturi dramatične brojke o više od 100.000 hrvatskih građana koji su u zadnje dvije godine napustili Hrvatsku nisu utemeljeni", komentirao je podatke o migraciji.
Potpredsjednik Grčić podsjeća kako su iskustva svih novih zemalja članica Europske unije od velikog vala proširenja EU 2004. pa do danas pokazala da se otvaranjem granica i liberalizacijom tržišta rada događaju pojačane migracije stanovništva, pogotovo mladih.
Više doselilo nego iselilo
Službene statistike govore da od 2004. do kraja 2013. pokazuje da većina novih zemalja članica EU ima ozbiljan gubitak stanovništva radi migracija (osim Češke). U proteklih 10 godina iz Poljske se iselilo 1.463.166 ljudi, iz Rumunjske 1.274.899, iz Litve 459.537, Latvije 253.231, Bugarske 41.363, iz Češke 415.085.
U odnosu na ukupni broj stanovnika Litva je izgubila čak 11% stanovništva, a Latvija 9%, Rumunjska 2% a Poljska 1,2%.
Migracije se događaju i u Hrvatskoj. Dio stanovništva odlazi na nova tržišta rada, a s druge strane i Hrvatska, kao članica EU, atraktivna je za ljude iz drugih zemalja koji ovdje dolaze živjeti i raditi.
"U Hrvatsku je, kad se gleda razdoblje od 2004. do kraja 2014., 10.214 osoba više doselilo nego što je odselilo u druge zemlje, pa smo jedna od rijetkih zemalja srednje i istočne Europe u koju se u tom razdoblju više ljudi doselilo nego se odselilo", kaže Grčić.
Iz Hrvatske je od 2004. godine do danas odselilo 118.502 stanovnika, ali je ukupno i 128.716 useljenih.
Nova radna mjesta najvažnija strategija
"Strateški cilj ove Vlade i ono što mi svakodnevno činimo jeste da zadržimo što više mladih ljudi u zemlji, da se zaposle ovdje u Hrvatskoj, da u domovini grade svoj život i svoje obitelji. Najsnažniji instrument za to je oporavak hrvatskog gospodarstva i stvaranje novih radnih mjesta. Svi indikatori ukazuju da smo ostvarili veliki napredak, u rastu industrije, izvoza, turizma i što je najvažnije povećanja zaposlenosti i smanjenja nezaposlenosti. Podaci da iz mjeseca u mjesec govore da nakon šest godina krize raste broj zaposlenih, odnosno pada stopa nezaposlenosti, i posebno stopa nezaposlenosti mladih. To je upravo ono po čemu naši građani mogu osjetiti vrlo konkretno da izlazimo iz krize. U ovom trenutku Hrvatska ima 34 tisuća više zaposlenih nego u istom razdoblju prošle godine. I u 2014. i u prvom kvartalu 2015. svrstali smo se među vodeće zemlje EU po stopama rasta zaposlenosti i pada nezaposlenosti", dodaje Grčić.
Posebne mjere potaknule zapošljavanje mladih
"Mladih u evidenciji HZZ do 29 godina je trenutno oko 76.000 od ukupno 261.000 registriranih nezaposlenih. No, u prvih 6 mjeseci ove godine zaposleno je čak 60.140 mladih ili 44,9% od ukupnog broja zaposlenih. Posebnim mjerama vlade vezanim za porezne olakšice u prvih pet mjeseci ove godine 18.000 mladih do 30 godina starosti je dobilo ugovor o zapošljavanju za stalno. Ovim i drugim mjerama za jačanje gospodarstva želimo zadržati naše građane u Hrvatskoj", zaključio je potpredsjednik Vlade Grčić na svojoj Facebook stranici.
