Saborska oporba sastala se u četvrtak zbog invazije Ruske Federacije na Ukrajinu i suglasila da treba pripremiti humanitarnu pomoć i prihvat mogućih izbjeglica iz Ukrajine u Hrvatsku, a premijera Plenkovića pozvali su da ih izvijesti o zaključcima nakon sastanka Europskog vijeća.
"Cijela oporba se danas složila da je potreban hitan sastanak Vijeća za nacionalnu sigurnost (VNS), da od premijera Andreja Plenkovića tražimo da izvijesti sve parlamentarne klubove o zaključcima sastanka Europskog vijeća i poručujemo da su sve oporbene stranke složne da Hrvatska treba napraviti sve da odmah da osnovnu humanitarnu pomoć Ukrajini i da Hrvatska treba napraviti značajne napore u prihvatu izbjeglica iz Ukrajine”, izvijestila je Benčić o rezultatima oporbenog sastanka.
Dodala je kako joj je drago, kao nekome tko se dugi niz godina bavio izbjeglicama i njihovim pravima, da postoji tako širok konsenzus da Hrvatska ovaj put zaista mora imati otvorena vrata za prihvat svih civila koji će biti ugroženi ratnim sukobom. Najavila je da će oporba nastaviti razgovarati i predlagati rješenja i očekivanja od Vlade i parlamenta da konsenzualno donose odluke kojim će izravno pomoći građankama i građanima Ukrajine.
Benčić je naglasila da je dužnost svih međunarodnih aktera i država članica EU da rade apsolutno sve što je u njihovoj moći da se sukob zaustavi i otvore pregovori kako bi se sukob brzo riješio diplomatskim putem te da se ne prelije na širu regiju.
Predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava iskazao je solidarnost s Ukrajinom, izrazivši nadu da će sukob što kraće trajati, uz što manje posljedice, kako materijalne, tako i u ljudskim žrtvama. I on je pozvao Vladu da što prije pripremi za zakonske akte koje će pripremiti situaciju za prihvat očekivanih prognanika iz Ukrajine, kao i druge resurse.
Penava ne želi upletanje Hrvatske
Penava isključuje bilo kakvo vojno upletanje Hrvatske u sukob u Ukrajini. Prema njegovu mišljenju, Ukrajina je kolateralna žrtva geostrateških sukoba velikih sila. Apelirao je na nadležne službe, uključujući i Vijeće za nacionalnu sigurnost u Hrvatskoj da poduzmu korake kako bi se zadržala stabilnost u regiji i kako bi refleksije sukoba u Ukrajini bilo što manje u našem neposrednom susjedstvu, pojasnivši da pritom misli na situaciju u Srbiji i BiH.
Penava je suglasan s prihvatom mogućih prognanika iz Ukrajine. No, skeptičan je jer, tvrdi Penava, Vlada nije bila u stanju dvije godine reagirati na potres u Banovini za svoje građane pa on ne zna kako će pokazati operativne sposobnosti u prihvatu mogućih prognanika. Čelnik Mosta Božo Petrov naglasio je da je jasno koji se potezi moraju institucionalno povući, od poziva na sjednicu VNS-a, izvještaja premijera o sastanku Europskog vijeća, ali važan je i sastanak Odbora za vanjsku politiku.
Smatramo da se Hrvatska treba odazvati pomoći Ukrajini, pogotovo humanitarnoj pomoći, prihvata izbjeglica jer smo ne tako davno u prošlosti imali istu situaciju i cijenili smo apsolutno svaku pomoć koju smo u tom trenutku dobili, dodao je Petrov.
Robne zalihe su spremne
Državni tajnik Ministarstva gospodarstva Ivo Milatić rekao je u četvrtak kako su hrvatske robne zalihe spremne u slučaju humanitarne katastrofe koju bi mogla potaknuti ruska invazija na Ukrajinu.
"Spremni smo za, ne daj Bože katastrofu. Ako smo bili spremni za Gunju, led u Gorskom kotaru, migrantsku krizu, dva potresa, covid, bit ćemo spremni i za ovo“, odgovorio je zastupnici Marijani Puljak koja je pitala jesmo li spremni za humanitarnu katastrofu "koja nas čeka s obzirom da je počeo rat 500 kilometara od nas?"
Vlada je uvijek znala intervenirati, uzvratio je Željku Paviću (Socijaldemokrati) kojeg je zanimalo postoje li planovi da se nešto poduzme s obzirom na situaciju? U saborskoj raspravi o novom zakonu o strateškim robnim zalihama, Milatić je naveo da je u skladištima više od pola milijarde kuna vrijednosti roba, a da je državni proračun spreman reagirati, kao što je sa 800 milijuna kuna dodatno reagirao za potres i covid.
Novi zakon definira da robne zalihe čine osnovni poljoprivredni, prehrambeni i neprehrambeni proizvodi te kao novina osnovni lijekovi, cjepiva, protuotrovi i sanitetski i potrošni medicinski materijal. Popis robe koja ulazi u zalihe određuje se bilancom strateških robnih zaliha, a reviziju bilance svake tri godine Ministarstvo predlaže Vladi. Robnim zalihama upravlja Vlada koja jednom godišnje do 31. listopada Saboru podnosi izvješće o stanju i upravljanju zalihama.
Procjena je da za popunu roba prema bilanci u deset godina treba oko 600 milijuna kuna. Nadicu Dreven Budinski (HDZ) zanima hoće li se to, s obzirom na prilike, mijenjati? "To je projicirano da je stanje normalno“, odgovara državni tajnik.
Odbacio je prozivke oporbe da se robne zalihe nisu snašle nakon dvaju potresa te da je roba kasno stizala na stradalo područje. "Nismo se ne snalazili“, uzvratio je Milatić te objasnio kako je "tragedija htjela da je 300 kontejnera, kad se dogodio potres, bilo u covidu“. "Tisuću i sto kontejnera plus ovo što je došlo iz donacija nije bilo lako proizvesti, nabaviti, isporučiti. Mi smo to odradili maksimalno brzo koliko smo mogli“, rekao je Marijanu Pavličeku (HS).
Naglasio je kako su Crveni križ, volonteri i gospodarstvenici dobivali robnih zaliha za sve što su tražili. Kontejnere smo osigurali, no nismo zaduženi voziti ih na mjesto. To rade druge službe, objasnio je zastupnicima.
