U Hrvatskoj se godišnje rodi oko 400 djece s prirođenim bolestima srca, od čega je za njih dvjestotinjak potrebno kirurško liječenje srčanih anomalija, kako u novorođenačkoj i dojenačkoj, tako i u dječjoj dobi. No, trenutno se u KBC-u Zagreb godišnje operira tek polovica od ukupnog broja djece s prirođenim bolestima srca.
Vrčić kao jedan od ključnih ciljeva navodi uspostavu programa objedinjene dječje kardiologije i kardijalne kirurgije, čime bi se potpuno zadovoljile dijagnostičke i terapijske potrebe djece s prirođenim bolestima srca.
Sanacijski ravnatelj najveće hrvatske bolnice govori i o otvaranju Jedinice za opservaciju pri Centru za hitnu medicinu, zahvaljujući kojoj je za 70 posto smanjen broj hospitalizacija iz hitne službe, a time i broj nepotrebnih primitaka pacijenata u bolnicu.
To je omogućilo prethodno naručenim pacijentima da budu u zakazanom terminu primljeni na bolničko liječenje, jer njihove postelje nisu zauzete s pacijentima koji su dosad primani u hitnu službu.
Vrčić je o također pričao o naporima na smanjenju lista čekanja na dijagnostičke postupke, kao i nastojanjima da se povećaju prihodi i smanje gubici KBC-a, koji je prethodnih godina dnevno stvarao gubitak od milijun kuna.
