U vrijeme krize sve manje građana novac izdvaja za kvalitetne domaće namirnice, posebno nakon što su na police supermarketa došle one mnogo jeftinije, iz europskih zemalja.
Najbolje to osjete maslinari kojima se zbog troškova proizvodnje ne isplati prodavati ulje za manje od 10 eura, dok ono španjolsko košta i upola manje, javlja Al Jazeera.
Ulazak u Uniju – dvosjekli mač
Naime, u Europskoj uniji proizvodi se više od 70 posto ukupne količine maslinovog ulja na svijetu – ponajprije zahvaljujući Španjolskoj, Grčkoj i Italiji. U takvoj konkurenciji hrvatski maslinari teško pronalaze put do europskih, ali i hrvatskih stolova.
Velika prepreka je i kriza, kažu u jednoj hvarskoj uljari. Ekstradjevičanska kvaliteta kojom se hvale prosječnom kupcu malo vrijedi.
Ulazak u Europsku uniju za maslinare je bio dvosjekli mač. Problem je, dakle, još lakši uvoz ulja, a prednost fondovi koji će u budućnosti poticati udruživanje proizvođača i ekološku proizvodnju. Pomoć države kroz poticaje se nastavlja.
'Poticaji se dijele krivo'
"Danas se maslinarstvo potiče kroz izravne potpore, odnosno potpore po hektaru i one iznose oko 30 milijuna kuna godišnje", kaže Miroslav Kuskunović, glasnogovornik hrvatskog Ministarstva poljoprivrede.
Maslinari pak kažu da se novac dijeli krivo – ne po količini proizvedenog ulja, nego po hektaru, što se nerijetko zloupotrebljava sadnjom maslinika koji se potom ne održavaju.
Ipak, najveća prepreka su im, kažu, navike domaćih potrošača. Dok primjerice prosječan Grk na godinu potroši 20 litara maslinovog ulja, stanovnik Hrvatske kupi i potroši – tek dvije.
