Jedni govore bajaški - koji nalikuje na rumunjski, a drugi romani čhib - ali svi se Romi, nevezano za domovinu i zemlju u kojoj žive mogu sporazumjeti. Oni ga zovu romane čibako - a postoji već stoljećima, a danas u cijelom svijetu slavi svoj dan.
Umjesto imanje – kretanje, umjesto krova - nebo. Živeći tu ideju stoljećima, Romi su na putu svojim jezikom dotaknuli gotovo sve narode.
"Imajući u vidu to da smo putovali 1000, 2000 godina jedino što smo mogli sačuvati sačuvali smo jezik", ističe saborski zastupnik Veljko Kajtazi.
Usmenom predajom bilo je teško, teže nego drugim narodima jer pismenost – koju mi ponekad tako olako uzimamo zdravo za gotovo - njima je godinama bila nedostižna. 700 su godina već ovdje, u Hrvatskoj, a ponekad izgleda kao da se ništa nije puno promijenilo...
"Pa ne baš... Dok čuje za rom, možete misliti što misle od nas. Dok čuju za Rom – znate što misle o nama da krademo... svega", govori nam Senad Oršuš iz Paraga.
Srećom, uz jedan su gen i proputovali svijet - gen borca.
Martina je isto Romkinja, iz mjesta nedaleko od Senada. Još malo i završit će medicinsku školu, ima čiste petice i motivaciju do neba.
"U toj sam školi na početku bila sama. Ta škola je vjerska škola i ja sam se tamo osjećala sigurno. Na početku je bilo diskriminacije ali kad se čovjek tome suprotstavi, kad pokažemo da smo možda drugačiji od drugih, to se da riješiti", ističe Martina Oršuš.
U posljednjih 5 godina - 7 je diplomiranih Roma u Hrvatskoj, i Alan - jedan jedini pripadnik romske manjine na doktorskom studiju.
"Naravno i otac i majka su uvijek govorili da je obrazovanje najbitnije, da ću s time ja puno biti zadovoljniji i napraviti dobro za ženu, djecu. Ja moram priznati da se u životu u obrazovnom sustavu nikad nisam odsjetio s bilo kakvim oblikom diskriminacije", kaže nam Alen Tahiri, doktorant na Katedri moderne i suvremene hrvatske povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
U silnoj želji da pripadaju, i Alenova obitelj, ali i mnogi drugi, pomalo su zaboravili romski jezik. On zato sljedeće godine upisuje romanologiju na Filozofskom fakultetu.
"Učenje romskoga jezika, ne samo među Romima, nego među svima zainteresiranima presudno je važno za njegovanje romske kulture i afirmaciju nacionalnog identiteta, te za njezino posredovanje drugim narodima", poručuje predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.
Nitko ne garantira da će biti lako, ali ono što obrazovanje sigurno čini je - hrani želje i ambicije. Martina planira - postati prva Romkinja ministrica zdravlja.
