Sarnavku razljutila Opačićkina opaska o debeloj lektiri

Tri i pol sata prilično uljuđene rasprave završile su povicima 'Ovo je vrijeđanje!' Sanje Sarnavke iz udruge B.a.B.e.

1.10.2013.
15:19
VOYO logo

Odbor za obitelj, mlade i sport organizirao je okrugli stol s temom Obiteljskog zakona. Među desecima zainteresiranih našla se i Željka Markić iz udruge U ime obitelji, odvjetnici koji se bave Obiteljskim pravom poput Krunislava Olujića, pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić i za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, saborske zastupnice i zastupnici HDZ-a i SDP-a, potpredsjednica Vlade Milanka Opačić, Branka Rešetar i Ivana Milas radne skupine za izradu novog Obiteljskog zakona, ali i suprotstavljene im mentorice - Dubravka Hrabar i Aleksandra Korać Graovac. Čak se 21 osoba javila za raspravu, a u malobrojnijoj afirmativnoj skupini našao se Olujić. Kritičare je optužio za "križarski pohod".

"Očekivao sam da će to biti misa zadušnica ministrici obitelji, ali sad vidim da je misa zahvalnica", kazao je odvjetnik. "Teško se oteti dojmu da je zakon prije nego što je objavljen, proglašen svjetonazorskim i ideološkim, što nije, te da su dopuštena sva sredstva u borbi protiv njega", kazao je, na što je također reagirao i Ladislav Ilčić iz GROZD-a koji je ustvrdio da je obično na suprotstavljenim stranama sa Sanjom Sarnavkom, ali i odvjetnica Tanja Petković Gregurek koja je zamolila Opačić za pozornost.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Čitamo zakon koji ne razumijemo, nije jasan nama običnim praktičarima, ni običnim ljudima", kazala je. Kolegica ju je ovih dana pitala je li moguće da će joj dijete ići na saslušavanje ako se bude razvodila nagodinu.

Maltretiranje ili zaštita od maltretiranja djece?

"Odgovor je da", ustvrdila je. Najčešći prigovor je zapravo stavljanje iskaza djece sudu na početak procesa. Pravobraniteljica za djecu ne slaže se da dijete tada mora dati izjavu: "Ako želi može, ali da mu se da prilika da sudjeluje na drugi način", poručila je i pojasnila da dijete može biti izloženo nasilju zbog onoga što je reklo službama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

No, radna skupina branila je to tezom da je greška saslušati dijete tek na kraju, kada je sve gotovo te da je u početku ono najmanje izmanipulirano. Brankica Rešetar je kazala kako nije točno da je zakon nastao u godinu i pol te da su na ovom ObZ-u radili svi profesori Obiteljskog prava u Hrvatskoj, od Dubravke Hrabar, profesorice Aleksandra Korać Graovac i slično.

Najviše je pozornosti izazvala profesorica Dubravka Hrabar.

"Odabir osoba u radnu skupinu nije igra slučaja već nečeg drugo", bila je oštra i nastavila u tom tonu: "Njihovih ideja nema, to je tek loša interpretacija".

'To što ste vi doktorirale kod mene...'

"To što gospođe Rešetar i Milas kod mene magistrirale i doktorirale nije jamstvo za dobar zakon i ne morate se na to pozivati", spočitala im je, a onda nastavila po zakonu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Čovjeku koji je silovao dijete dat ćete pravo na kontakte - jako lijepo!", kazala je. "Izostavili ste zabranu tjelesnog kažnjavanja djece mimo roditelja pa baka može bez problema tući dijete".

Zaključila je kako je nacrt konfuzan i preobiman jer ima 555 članaka, s tim da procesne odredbe nisu argument za njegovu veličinu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Rešetar je priznala da zakon nomotehnički "nije savršen", ali po pitanju roditelja pedofila tvrdi da će sretanje s takvim roditeljem odrediti sud - "a to neće vjerojatno nikad dogoditi". Profesorici Korać Graovac poručila je da se radna skupina pozivala na nacrt preporuke Vijeća Europe, "a vi ste digli ruku za tu preporuku". Ova je odgovorila da se ne bi usudila pustiti takva nacrt u javnost i da će proces učenja 555. članaka biti naporan.

'Oči su nam iscurile'

"Koliko će sucima trebati vremena? Morat ćemo izmijeniti način razmišljanja", prigovorila je profesorica Korać Graovac.

"Oči su nam iscurile dok smo to pročitali, 555 članaka!", kazala je, pak, Nikica Vranić, savjetnica pučke pravobraniteljice.

Domagoj Štimac iz poliklinike za zaštitu djece Grada Zagreba, kroz koju godišnje prođe 1.200 djece iz razorenih domova, od čega oko 18 do 20 iz visokokonfliktnih razvoda, također je apelirao na zakonodavce da požure s donošenjem rješenja koje može živjeti u praksi, jer dosadašnji mehanizmi to nisu uspjeli.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Ta djeca imaju posljedice i rizik za razvoj bolesti... Nemamo vremena, vrijeme nam nije prijatelj nego neprijatelj", kazao je.

Medijacija

Branka Sladović Franz odgovarala je na pitanja o medijaciji koja je sporna jer će iziskivati novac, ali je i postojala ranije. Ustvrdila je da trenutno postoje deseci obiteljskih medijatora koji se obrazuju na fakultetima i državnim ustanovama. Opovrgla je da je medijacija namijenjena visokokonfliktnim razvodima i da država želi natjerati parove na šest mjeseci traume time što ih prisiljava na mirenje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Medijacija je postupak kojim se smanjuje broj sudskih postupka, a 50 do 70 posto je onih koji se mogu dogovoriti... Period čekanja ima veze s tim da medijacija u prvoj fazi nije izvediva, već se vremenom ide prema većoj spremnosti", kazala je.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić osvrnula se na institute posvojenja i izvanbračne zajednice, čiji slučaj nije reguliran u skladu sa financijskim zakonima - porezima na dohodak, nasljeđivanje, porez na nekretnine i pokretnine.

"Nakon 30 godina zajedničkog življenja nakon smrti druga moraju platiti porez na kuću, auto, vikendicu i slično - to je vrlo neugodna situacija", kazala je Ljubičić ističući da su izvanbračne zajednice u neravnopravnom statusu. Zakon je predvidio da se posvajanje onemogući izvanbračnim drugovima, istakla je zatim, a osobama koje žive same nije.

Prevencija razvoda...?

Željka Markić istakla je da se 90 posto djece rađa u braku, zato visoki postotak ljudi "ocjenjuje da njihova djeca od braka imaju korist".

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Država ne ulaže u prevenciju razvoda, prigovorila je, i istakla da je razvod jako skup za svaku državu - "naš je interes da uložimo sredstva u prevenciju toga". Rešetar ju je samo zamolila da pokaže odredbu aktualnog zakona koja govori o prevenciji.

Pare, pare, pare... Odakle?

Sanja Sarnavka kazala je kako se u potpunosti protivi donošenju ovog zakona, jer su tužbe posljedica "katastrofalne primjene" inače nimalo lošeg zakona.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Zanima me koliko će taj zakon koštati... Od kud će se namaknuti ta sredstva?", naglasila je. Na to joj je, na neki način, odgovorila Milanka Opačić na početku.

"Otkad smo postali članica EU postoje sudovi koji promptno reagiraju", kazala je Opačić, dodajući da je Hrvatska do sada bila potpisnica raznih konvencija, ali ih nije poštovala te da smo zato "zauzeli smo neslavno prvo mjesto" - postali smo prvi po tužbama na Europskom sudu za ljudska prava, a samo je zadnja koštala 14.500 tisuća eura.

"Oni koji su govorili da je zakon skup - za ovaj zakon će biti novca jer nećemo toliko trošiti na sudske presude", kazala je, a ne slaže se ni da je preobiman. Međutim, nije uvjerila mnoge, pa ni Olujića koji je ustvrdio da će provedba ovisiti o ministru financija - Slavku Liniću.

Pozvala je sve zainteresirane da i dalje šalju svoje prijedloge, iako je javna rasprava formalno zatvorena. "Nakon toga zakon ide u saborsku proceduru", zaključila je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
pikado
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo