Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, koji je danas (četvrtak) stupio na snagu, namijenjen je sprječavanju korištenja dominantne tržišne pozicije i nametanja nepoštenih trgovačkih praksi u proizvodnji, preradi i trgovini hranom, javlja Hina, prenosi tportal .

Dionici lanca opskrbe hranom nisu samo trgovci kao kod Zakona o trgovini, već je to lanac kojeg čine proizvođač (uključivo i primarni proizvođač), otkupljivač, te prerađivač i trgovac.

Sprječavanje zloporabe dominantne pozicije u pregovaračkim odnosima i uređivanje tržišta, sankcioniranje nametanja i prebacivanja troškova jedne strane u lancu na drugu, kao i neopravdano raskidanje ugovora i neopravdane naknade za nepostojeće usluge neki su od segmenata koje uređuje ovaj zakon, ističu iz Ministarstva poljoprivrede.

Trgovačke lance, s godišnjim prihodom većim od 100 milijuna kuna te otkupljivače i prerađivače s prihodom iznad 50 milijuna kuna zakon obvezuje da postojeće ugovore sa svojim dobavljačima moraju uskladiti najkasnije do 31. ožujka 2018., jer u protivnom oni postaju nevažeći, javlja Hina, prenosi  tportal .

Zakon je, kako napominju u Ministarstvu poljoprivrede, u postupku usvajanja naišao na veliku potporu zastupnika u Hrvatskom saboru, što najbolje potvrđuju podaci da je najviša predložena kazna za pravne osobe podignuta s 3,5 na 5 milijuna kuna, a za fizičke s 1,5 na 2,5 milijuna kuna, dok je prvotno predloženi rok plaćanja proizvođačima/dobavljačima od 60 dana spušten na 30 dana za svježi asortiman.

Najvišu kaznu, primjerice, moguće je izreći ako trgovac prodaje neki proizvod po cijeni nižoj od bilo koje nabavne cijene u nabavnom lancu tog proizvoda.

Za provedbu zakona zadužena je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja koja u svojoj nadležnosti ima ovlast za provođenje nenajavljenih pretraga poslovnih i drugih prostorija poduzetnika, zemljišta i prijevoznih sredstava, kao i za pečaćenje te privremeno oduzimanje predmeta. AZTN-u pripada i ovlast izricanja privremenih mjera, utvrđivanja i izricanja upravno-kaznenih mjera, te mogućnost izricanja oslobođenja od plaćanja ili umanjenja plaćanja upravno-kaznene mjere za pokajnike u cilju otkrivanja najtežih povreda.

"Cilj Vlade i Ministarstva poljoprivrede je zaštititi proizvođače od nekorektnih tretmana trgovaca i otkupljivača, odnosno urediti tržište i sankcionirati nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom", istaknuo je nedavno ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.

Dodao je kako vjeruje da će zakon pridonijeti novoj praksi i pravilima te u konačnici poštenijoj trgovini i partnerstvu u odnosima između svih sudionika u tom procesu, javlja Hina, prenosi  tportal .

Tolušić je naveo kako je više od 20 članica EU-a po različitim modelima uredilo odnose na svojim tržištima poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, a Hrvatska je stala uz bok onih koje su se odlučile na rješavanje toga pitanja donošenjem posebnog zakona s detaljnim popisom zabranjenih nepoštenih trgovačkih praksi i sustavom upravno-kaznenih mjera koje omogućuju brži i učinkovitiji postupak.

Zakonom je utvrđena lista s 24 primjera dosadašnjih nepoštenih praksi. To su novčani ili drugi oblici naknada koje trgovci i/ili otkupljivači zaračunavaju proizvođačima, odnosno dobavljačima da bi otkupili njihove proizvode za preradu ili ih stavili na police svojih trgovina, javlja Hina, prenosi  tportal .

Tako više neće smjeti biti uvjetovanja kompenzacija, naplate naknada za krađu proizvoda s polica trgovina, za investiranje u nove trgovine, istraživanje tržišta i sl., navode iz Ministarstva.