Kako bi ubrzala postupak zakonskih prilagodbi za implementaciju planirane porezne reforme od početka 2017. godine, Vlada je na sjednici u četvrtak donijela zaključak kojim se od postupka procjene učinka propisa izuzima sedam zakonskih prijedloga.
Riječ je o nacrtima prijedloga novih zakona o porezu na dohodak, o porezu na promet nekretnina te o lokalnim porezima, kao i prijedlozima izmjena i dopuna zakona o porezu na dodanu vrijednost, o doprinosima, o trošarinama te o posebnom porezu na motorna vozila.
Takva je odluka pojašnjena činjenicom da je stručna radna skupina za provođenje revizije poreznog sustava i izradu novih zakonodavnih rješenja u poreznom sustavu, koju je u ožujku ove godine imenovao ministar financija Zdravko Marić, obavila cjelovitu analizu hrvatskog poreznog sustava te je ocijenila utjecaj postojećih zakonskih rješenja na konkurentnost hrvatskog gospodarstva.
Temeljem te analize Ministarstvo financija je predložilo nova zakonska rješenja sa ciljem uspostave stabilnog, održivog, jednostavnog i konkurentnog poreznog sustava, uz procjenu učinaka predloženih promjena.
Tim se zaključkom daje suglasnost da se „zbog kratkoće roka proizašlog iz objektivnih okolnosti“ iz postupka procjene učinka propisa izuzmu nacrti prijedloga zakona koji će se mijenjati i dopunjavati u provedbi cjelovite porezne reforme, a za koje je postupak prethodne procjene pokazao da imaju učinak na konkurentnost hrvatskog gospodarstva.
Ipak, Ministarstvo financija se zaključkom zadužuje da u roku od dvije godine provede naknadnu procjenu njihovih učinaka te o tome izvijesti Vladu.
Riječ je o gotovo polovini od 15 zakona koji će se morati mijenjati za cjelovitu poreznu reformu. Marić je prošlog tjedna, predstavljajući smjernice reforme, kazao da će se za njezinu implementaciju morati izmijeniti devet zakona te će biti doneseno sedam novih zakona.
Na poreznu se reformu kratko osvrnuo i predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuvši kako je ona bila jedan od ključnih prioriteta izbornog programa nove vlasti, a predstavlja i prvu predstavljenu reformu ove Vlade.
Također, Vlada je prihvatila i godišnji izvještaj o izvršenju državnog proračuna za 2105. te polugodišnji izvještaj za prvih šest mjeseci ove godine, s pratećim izvještajima o primjeni fiskalnih pravila za oba razdoblja.
Imenovani ministri koji će pregovarati o plaćama u javnim službama
Vlada je i izmijenila odluke o pokretanju postupka pregovora o sklapanju izmjena i dopuna Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama te za državne službenike, kojima su prethodni zamijenjeni aktualnim ministrima.
Tako će vladin pregovarački tim činiti ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Čorić, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, maloga i srednjega poduzetništva i obrta Martina Dalić, potpredsjednik Vlade i ministar uprave Ivan Kovačić, ministar financija Zdravko Marić, ministar zdravstva Milan Kujundžić, ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić, ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić te ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.
O osnovici plaća za državne službenike će, pak, pregovarati Čorić, Dalić, Kovačić, Zdravko Marić te ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić, ministar pravosuđa Ante Šprlje i potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević.
Ministar Čorić, koji će biti na čelu oba pregovaračka tima, podsjetio je da je riječ o uvećavanju osnovica za plaće javnih i državnih službenika za 6 posto nakon dva uzastopna tromjesečja gospodarskog rasta višeg od 2 posto, temeljem sporazuma vlade i sindikata iz 2009., a što u 2016. nije bilo moguće ispuniti zbog potrebe strukturnih mjera štednje.
Državni tajnici umjesto predstojnika i zamjenika ministara
Pred ministrima su bile i nove izmjene Zakona o sustavu državne uprave, koji je već mijenjan u listopadu, kada su dotadašnji državni uredi transformirani u središnje državne urede, a umjesto dosadašnjih predstojnika državnih ureda uvedena je dužnost državnih tajnika središnjih državnih ureda, odnosno državnih tajnika umjesto zamjenika ministra.
Tom je izmjenom određeno da zamjenici ministara nastavljaju obnašati svoju dužnost do imenovanja državnih tajnika, no ne i ista odredba za predstojnike državnih ureda. Stoga se sada predlaže da će predstojnici dosadašnjih državnih ureda, privremeno, do imenovanja državnih tajnika, obnašati dužnost državnog tajnika središnjeg državnog ureda.
Osniva se Ministarstvo državne imovine
Radi čvršćeg i koherentnijeg upravljanja državnom imovinom, Vlada je u četvrtak u saborsku proceduru uputila izmjene Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave, kojima predlaže da se Središnji ured za upravljanje državnom imovinom (SUUDI), bivši DUUDI, preoblikuje u Ministarstvo državne imovine.
Time se, istaknuo je na sjednici predsjednik Vlade Andrej Plenković, daje poseban značaj upravljanju državnom imovinom kao jednim od bitnih čimbenika gospodarskog rasta.
Hrvatska je, kazao je, u proteklih 25 godina imala različite institucije i modele upravljanja državnom imovinom, ali ni jedan nije ispunio ciljeve, a državna imovina i dalje nije dovoljno iskorištena. Stoga bi ustroj novog ministarstva trebao omogućiti rješavanje niza problema s neiskorištenim državnim vlasništvom te njegovo stavljanje u uporabu, zaključio je Plenković.
Na čelu novog ministarstva bi, prema ranijim najavama, trebao biti ministar u Vladi Goran Marić.
Preoblikovanjem ureda u Ministarstvo, ističe se u obrazloženju zakonskog prijedloga, trebala bi se omogućiti uspostava odgovarajuće upravljačke strukture, nužne za efikasno obavljanje poslova koji se odnose na upravljanje i raspolaganje državnom imovinom.
Uz uspostavu novog ministarstva, izmjenama istoga zakona Vlada predlaže i niz promjena, koje se uglavnom odnose na usklađivanje djelokruga ministarstava ili državnih ureda sa zakonima koji uređuju njihove resore.
