Do eksplozije u centru Zagreba došlo je danas dok su radnici skidali krov. Teško je ozlijeđen radnik, a za ozljedu je kriv zvončić, projektil koji je dio zabranjenih kasetnih bombi kojima su srpski agresori gađali Zagreb 2. i 3. svibnja 1995. godine.
Podsjetimo, u raketiranju Zagreba kasetnim bombama koje je naredio krajiški vođa, srpski ratni zločinac Mile Martić poginulo je sedmero ljudi, ozlijeđeno ih je 181. Osobito su opasni bili mnogobrojni neeksplodirani 'zvončići', njih oko 500, koje je deaktivirala policija, pri čemu je jedan policajac poginuo.
A tko je bio čovjek koji je sasuo po Zagrebu 1995. i zbog čijih odluka i danas u glavnom gradu stradavaju ljudi?
Ratni vođa pobunjenih Srba, kninski milicajac koji je postao predsjednik fantomske SAO Krajine Milan Mile Martić naredio je raketiranje u znak odmazde za gubitak okupiranih dijelova zapadne Slavonije u vojno-redarstvenoj akciji "Bljesak".
Vojska pobunjenih Srba je raketnim sustavom "Orkan" s kazetnim punjenjem, zabranjenim međunarodnim konvencijama, raketirala civilne ciljeve, samo središte Zagreba, Sisak, Karlovac i Jastrebarsko.
Drugog dana napada na televiziji zločinac Martić se i javno pohvalio da je naredio raketiranje Zagreba.
"Za ovo što je Tuđman napravio kao protumjeru, mi smo bombardirali sve njihove gradove. I Sisak više puta, i Karlovac, i Zagreb, i jučer i danas, to je napravljeno radi vas". citat je iz haške optužnice.
U Zagrebu je 2013. otvoren Memorijalni centar granatiranja Zagreba u spomen na sve poginule i ranjene tijekom napada na Banske dvore i civile grada
Milan Martić, rođen u 1954. u selu Žagorići, zaseok Martići, kod Knina. Nakon završetka srednje škole, zaposlio se u tvornici vijaka u Kninu kao polukvalificirani radnik, a u tadašnju miliciju stupio je s 22 godine.
Nakon što je završio milicijsku školu u Zagrebu postao je inspektor u Kninu, a za vrijeme prvih višestranačkih izbora u Hrvatskoj 1990. bio je na dužnosti načelnika kninske milicijske stanice.
Od samog početka vođa je pobunjenih krajiških Srba, a 1994. postao je i predsjednik tzv. Republike Srpske Krajine.
Početkom 1995. odbio je plan Z-4 koji je Srbima u Krajini jamčio "državu u državi".
U zamjenu za reintegraciju tog područja u hrvatski pravi sustav nudilo im se pravo na guvernera, vlastitu policiju, školstvo, vlastitu valutu, gardu. No, samouvjereni i bahati bivši milicajac Martić to je odbacio hvaleći se pred međunarodnim izaslanicima kako čak taj dokument nije ni pročitao.
Prvog dana Oluje s vojnim zapovjednikom tzv. krajinskih snaga Milanom Mrkšićem potpisao je dokument o evakuaciji srpskog stanovništva.
No, među prvima sa svojom pratnjom, u bijelom BMW-u napustio Knin jer je morao juriti, objasnio je tada, na izdvojeno zapovjedno mjesto u Srb.
Produžio je međutim, dalje prema BiH, a nakon hrvatske pobjede i nestanka fantomske srpske paradržave u Hrvatskoj, Martić najprije živi u Bosni, a onda seli u Srbiju. Haaškom sudu predao se u svibnja 2002., sedam godina nakon napada na Zagreb i ostale hrvatske gradove.
Haaški sud osudio ga je na 35 godina zatvora zbog progona, ubojstava, mučenja, deportiranja i ostalih zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja rata počinjenih početkom '90-ih protiv Hrvata i ostalih nesrba u Hrvatskoj. Proglašen je odgovornim i za napad na Zagreb.
U intervju iz 2019. koji je dano za novosti.rs kazao je da je Zagreb raketirao iz očaja.
"Uvjetno se može reći da sam bio prva žrtva pojave neofašizma u svijetu. Dogodila se akcija 'Bljesak', kada su ustaše 1. i 2. svibnja 1995. doslovno pregazile Zapadnu Slavoniju, a pomoći nam nije bilo niotkuda. Naređenje da se gađa Zagreb kao upozorenje donijeto je iz očaja, kada sam dobio informaciju o stotinama pobijenih Srba, među kojima je bilo 57 žena i devetero djece. Udar na Zagreb bio je jedini način da bar pokušam upozoriti Zagreb da ćemo svim raspoloživim sredstvima braniti te nedužne ljude", rekao je za Novosti.rs i dodao da mu se već 3. svibnja javio jedan moćni strani diplomat te mu rekao da se sam upisao da ide u Haag zbog ratnih zločina.
Trenutno se nalazi na izdržavanju kazne u zatvoru u Estoniji.
