Špica u centru Zagreba, po kišnom vremenu, beziznimno donosi gužve u prometu i manjak parkinga. Ipak, ako biste voljeli imati novi stan u ovoj ulici, za njega ćete morati izdvojiti malo bogatstvo. Nema puno novogradnje u strogom centru, ali uzmemo li kao primjer zgradu u Medulićevoj ulici, i tko želi u njoj živjeti za kvadrat će morati izdvojiti tričavih 7000 eura, javlja Danas.hr.
Cijena kvadrata preko 5000 eura
Mrak vam može pasti na oči i s južne strane rijeke Save, gdje se cijene penju u nikad prije dosegnute visine. Odmah uz Muzej suvremene umjetnosti danas stoje dizalice, sa druge strane ograde je duboka rupa, na mjestu gdje će niknuti novi veliki kompleks luksuznih stanova čija će cijena premašivati 5000 eura po kvadratu.
U usporedbi s time, cijena od 3200 eura po kvadratu u novogradnji blizu okretišta tramvaja na Remizi djeluje pristupačnije, ali agenti za nekretnine imaju objašnjenje za sve spomenute goleme cifre. "Glavni generator rasta je ustvari inflacija i to smo što tradicionalno skloni ulaganju u nekretnine, tako da je dobar dio ljudi još uvijek, uslijed svega što događalo u zadnjih godinu i pol, dvije dana, kupovao nekretnine kao način čuvanja vrijednosti novca", kaže agent za nekretnine Boro Vujović.
Slijede nas Bugarska, Litva...
I tako smo se po zadnjim dostupnim podacima za drugi kvartal godine, doveli u situaciju da su cijene nekretnina u Hrvatskoj u odnosu na isti period lani rasle čak 13,7 posto, najviše u Europskoj uniji. Druga je Bugarska s čak tri posto manjim rastom, slijede Litva, pa Portugal i Slovenija koja top 5 zatvara s rastom cijena od 7,4%. S druge strane, cijene su najviše padale u Njemačkoj, gotovo 10 posto, tu su onda skandinavske zemlje Danska i Švedska, pa Luksemburg, a onda i Finska, sve sa padom većim od 5 posto. A pad od 1,1% je i na razini cijele Unije.
Sada je vrijeme da cijene i kod nas počnu padati, posebno ako znamo da i sada postoji razlika između u oglasu traženih i realiziranih cijena. "Neće toliko pasti prosječan realizirana cijena, nego će prodavatelji koji su u ovom trenutku, uslijed svega što slušaju i gledaju, postavili nerealne cijene, morati korigirati te tražene cijene i svesti ih u neke realne okvire, budu li htjeli realizirati kupoprodaju", smatra Vujović.
Prazno čak 54.000 stanova
A postoji i još jedan potencijalni način da se cijene snize. Dok posvuda niču kompleksi novih stanova, imamo podatke o desecima tisuća stanova koji zjape prazni. Samo u Zagrebu od 372.000 stambenih jedinica prazno ih je čak 54.000. Kada bi se ti stanovi stavili u funkciju, to bi se trebalo odraziti i na tržište nekretnina. Ustanovili su to i u Ministarstvu graditeljstva, gdje razrađuju strategiju da se ti deseci tisuća stanova, državnih, gradskih ili privatnih, stave u funkciju, recimo kroz kredite ili zajmove za uređenje.
"Svašta se u svijetu i Europi primjenjuje, postoje različite metode, od ovakvih ili onakvih poreza, do motivacijskih zajmova za uređenje tih nekretnina. To je dvostruka korist - s jedne strane se uredi nekretnina, netko dobije i odradi posao, a s druge strane netko dobije povoljniji najam ili povoljnije kupi stan", objasnio nam je državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva Željko Uhlir.
