Hrvatski izvoz raste već četvrtu godinu zaredom. Prema službenim statističkim podacima ukupan hrvatski robni izvoz u 2016. godini vrijedio 92.8 milijardi kuna ili 5.7 posto više nego godinu prije. Uvezli smo istodobno roba u vrijednosti od 148.5 milijardi kuna ili 5.5 posto više nego 2015. No, loše je što tek 15 posto hrvatskih poduzeća izvozi.
Izvoz jamči dugoročni razvoj
Izvozno usmjerena ekonomija je ono što maloj zemlji kao što je Hrvatska može jamčiti dugoročno održivi razvoj, zbog financijskih i drugih ograničenja unutarnjeg tržišta. Izvoz također unapređuje kompetitivne prednosti zemlje usvajanjem novih znanja i tehnologija, dok izvozna orijentacija jača ukupnu konkurentnost zemlje te stvara pozitivnu percepciju o funkcioniranju zemljina gospodarstva, piše Glas Slavonije koji je, osim onih, po financijskoj i općoj ekonomskoj vrijednosti 'ozbiljnih' hrvatsih izvoznih proizvoda, pronašli i pomalo nevjerojatne stvari koje Hrvatska plasira na inozemnom tržištu. Naravno, i takva vrsta proizvoda brojnim ljudima os8igurava posao, plaću, dobit...
Zanimljiva je činjenica da u Mađarsku izvozimo mulj koji nastaje nakon pročišćavanje optadnih voda. Zbrinjavanje mulja postaje sve veći problem - samo u Zagrebu godišnje nastaje oko pedeset tisuća tona mulja. Tvrtka Kemis-Termoclean iz Zagreba koja je ovlaštena za njegovo zbrinjavanje izvozi ga u Mađarsku, i to u dnevnim količinama od 100 do 200 tona. U Mađarskoj se taj mulj koristi za rekultivaciju starih rudarskih kopova gline te deponija pepela iz termoelektrana.
Časopis Komunul raspolaže podacima koji kažu kako se na tim rekultiviranim površinama omogućuje podizanja nasada biomase i uzgoj energetskog bilja. Ono se zatim u mađarskim kogeneracijama koristi za proizvodnju električne energije.
Iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) navode kako je iz Hrvatske u 2015. izvezeno 1563 tone različitih muljeva, što ne uključuje samo one s pročišćivača vode.
Izvozimo životinjska crijeva, mjehure, želuce, srži rogova...
Državni zavod za statistiku posjeduje podatke koji pokazuju kako Hrvatska izvozi životinjska crijeva, mjehure i želuce. U 2015. taj je izvoz vrijedio 4.6 milijuna eura, a lani 4.4 milijuna eura. 2016. je taj izvoz zabilježio velik pad - na 527 eura. Hrvatska izvozi i srži rogova, prah i otpatke koji su 2015. donijeli gotovo 61 tisuću eura izvoznih prihoda, dok je lani zarada iznosila 84 tisuće eura. Izvoz bjelokosti, kitove kosti, rogova i otpadaka donijeli su 2015. godine 89 tisuća eura prihoda, a u 2016. nešto iznad 81 tisuće eura.
Izvoze se i koralji, ljušture mekušaca i otpatje. Taj je izvoz prošle godine vrijedio više od pet tisuća eura. Lani je Hrvatska uprihodila i 300 eura, i to izvozom proizvoda koji se u carinskoj tarifi svrstavaju pod ambra siva, kastoreum, cibet i mošus.
I iz biljne proizvodnje Hrvatska izvozi niz neobičnih proizvoda. Izvoz svježeg lišća i granja u 2015. je donio 266 tisuća eura, a 2016. 220 tisuća eura. Izvoz slame i pljeve također donosi dobre prihode. Prije dvije godine izvezli smo 23.663 tone slame, čija je vrijednost 1,2 milijuna eura. Lani je količina znatno smanjena, na 15.635 tona, te je i prihod snižen na 817 tisuća eura.
Izvoz roba pod carinskom tarifom godišnje donosi sto tisuća eura prihoda. Radi se o izvozu broskve, stočne repe, sijena i lucerne. Hrvatska izvozi i vinski talog ili vinski kamen - prije dvije godine prihodi od tog izvoza iznosili su gotovo tisuću eura.
