Inicijalnom obradom obuhvaceno je 20 hrvatskih drzavljana s iznosima isplacenih kamata iznad milijun kuna, od cega su za njih 14 utvrdeni pokazatelji da je rijec o rezidentima Republike Hrvatske, kazu u Ministarstvu financija.
Dodaju da su racuni tih 14 osoba otvoreni u razlicitim drzavama clanicama EU, a one su ostvarile primitak od kamata u ukupnom iznosu od oko 51 milijuna kuna, dok se njihova ustedevina procjenjuje na oko 1,7 milijardi kuna.
Moraju dokazati porijeklo novca
Prema pisanju pojedinih medija, ti bi gradani Poreznoj upravi i Uskoku trebali dokazati porijeklo svog novca.
Prema Zakona o porezu na dohodak, daljnji postupak u pravilu obuhvaca poziv poreznom obvezniku da se u odredenom roku ocituje o porijeklu novcanih sredstava, kazu u Ministarstvu.
Za osobe koje ne mogu dokazati porijeklo novcanih sredstava, na razliku izmedu vrijednosti imovine (ukljucujuci novcana sredstva) i dokazane visine primitaka za njezino stjecanje, placa se porez na dohodak po stopi od 40 posto i pripadajuci prirez pri cemu je porezni obveznik duzan uplatiti utvrdenu obvezu u roku od 15 dana od dana dostave poreznog rjesenja.
Drugi pravac djelovanja je utvrdivanje obveze predujmova poreza i prireza na dohodak po osnovi isplacenih kamata u 2015. godini, na temelju Zakona o porezu na dohodak prema kojem su primici od kamata na kunsku i deviznu stednju oporezivi od 1. sijecnja 2015. godine po stopi od 12 posto, uvecano za odgovarajuci prirez.
Ostvari li primatelj dohodak od kamata izravno iz inozemstva, obvezan je sam za sebe obracunati, obustaviti i uplatiti porez po odbitku te izvijestiti Poreznu upravu putem obrasca JOPPD u roku od osam dana od dana kada je primitak ostvaren.
U slucaju da je Hrvatska sklopila ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s drzavom u kojoj se nalazi takav racun, i taj je ugovor u primjeni, tada se pri oporezivanju postupa u skladu s odredbama tog konkretnog ugovora, kazu u Ministarstvu financija.
