Samo u Zagrebu i okolici oko 19.000 zgrada, stanova i kuća čeka na obnovu, a tisuće građana i drugu će zimu dočekati bez krova nad glavom. Neki su već uzeli stvar u svoje ruke pa krenuli obnavljati zgrade o svom trošku, drugi su završili u podstanarstvu, a neki su završili u hostelu Arena, prepušteni na milost i nemilost vladajućih političara, koji nisu opravdali svoja obećanja kako će žurno pomoći stradalima.
Podsjetimo da je moralo proći čak devet mjeseci od potresa kako bi Vlada konačno donijela Zakon o obnovi. Zatim, godinu dana nakon donošenja tog zakona Vlada je shvatila kako je on manjkav te da moraju “hitno’’ napraviti izmjene zakona, koje, međutim, još nisu ni ušle u proceduru.
"U Vladine planove ćemo vjerovati tek kad se konačno nešto pokrene", složni su gotovo svi stanari koje su novinari 24 sata zatekli pred hostelom Arena. Svi oni su predali papire za obnovu još davno, a nakon više od godinu dana borbe s hrvatskom birokracijom, nije se dogodilo apsolutno ništa.
"Sve što se napravilo dosad, napravilo se od strane Grada Zagreba, a što se države tiče, to su još samo priče i prebacivanje odgovornosti", kažu i dodaju kako sve nade ulažu u Grad Zagreb, koji bi uskoro trebao raspisati natječaj za dodjelu gradskih stanova stradalima u potresu.
No ne može se reći da Vlada nije baš ništa napravila u vezi obnove. Od svih prioriteta, poput bolnica, škola ili, recimo, građana, Vlada je odlučila što prije obnoviti Banske dvore. Već su pokrenuli i postupak javne nabave, čija procijenjena vrijednost iznosi više od 155 milijuna kuna. Građani se zbog ove odluke osjećaju izigrano, no drugog izbora nemaju nego čekati.
"Ne možete sami ništa napraviti, pa je čekanje jedino što preostaje. Samo će nas i to skupo koštati. Ljudi su u hostelu počeli obolijevati od raka i ostalih bolesti jer su stalno pod stresom. Živci rade koliko god mi pokušavamo funkcionirati normalno, ali sve nas to grize iznutra", rekla nam Silvija Bedeničar (37) iz hostela Arena.
Inače, na obnovu za koju imamo novac iz Fonda solidarnosti čeka čak 177 zgrada javne namjene, a napravljeno je tek sedam projekata. Od toga su 34 zgrade u direktnom vlasništvu države, a dosad je gotov samo jedan jedini projekt.