Više od sedam mjeseci nakon potresa koji je pogodio Zagreb te Krapinsko-zagorsku i Zagrebačku županiju, počelo je zaprimanje dokumentacije i zahtjeva za obnovu.
Uz pomoć građanima čija je imovina stradala, obnova od potresa jedinstvena je prilika i za jačanje domaćeg građevinskog sektora. O tome se raspravljalo u Hrvatskoj gospodarskoj komori.
Ono što je uništeno u sekundama, obnavljat će godinama. Čak 25.000 zgrada treba obnovu, a ona bi najranije mogla početi sredinom iduće godine.
"Radimo na projektnim rješenjima, informatičkim, radimo na našim internim aktima, pripremamo dokumentaciju za javnu nabavu i brže od ovog vjerujte mi, ne može", kazao je Damir Vanđelić, privremeni ravnatelj Fonda za obnovu.
U međuvremenu se rade hitne sanacije. Za njih je Vlada odobrila 141 milijun kuna. Stiglo je 2197 zahtjeva, odobreno je više od 25 milijuna kuna, a već je isplaćeno gotovo 14 milijuna.
Za organiziranu obnovu u Ministarstvo graditeljstva do sada je stiglo 30-ak zahtjeva. Obrasci se mogu pronaći na njihovim stranicama, baš kao i popis popratne dokumentacije, a građanima nude i pomoć.
"Ustrojili smo jednu jedinicu koja će se baviti samo pomoći stradalima u segmentu popunjavanja, rješavanja zahtjeva i transformacije tih zajtjeva u odluke", objasnio je Darko Horvat, ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Na konferenciji "Graditeljstvo nakon potresa" raspravljalo se i o problemima poput neriješenih imovinsko-pravnih odnosa ili javne nabave.
"Cijena je i do tri puta veća od nekih gradilišta koja kreću od nule, mi nemamo pristupa u centru grada, to su male količine, ručni transporti, plus konstruktivna ojačanja su skupa po 500 kuna po kvadratu pa i više", pojasnio je Zlatko Sirovec, predsjednik Udruženja graditeljstva HGK.
Obnova je prilika za jačanje domaćeg građevinskog sektora, procijenjena je na 86 milijuna kuna.
"Što je otprilike 22 Pelješka mosta. Kada to usporedimo vidimo koliki će se novac uložiti u narednim godinama, ali vidimo koliko je to važno za razvoj hrvatskog gospodarstva", kazao je Luka Burilović predsjednik Hrvatske gospodarske komore.
Izvođačima će pomoći i planom nabave koji će napraviti, a što prije dobiju zahtjeve za obnovu i više će moći planirati pa, iako je rok za podnošenje zahtjeva kraj 2025., apeliraju da ih građani pošalju što prije.
