Ruše se zidovi, uklanjaju dimnjaci, saniraju krovovi, posla je
stvarno puno!!
Prava obnova neće skoro jer statičari su zaprimili preko 25
tisuća prijava oštećenih objekata koje tek treba
pregledati.
"Svakim danom imamo sve veći broj prijava. Ako možemo neku
usporedbu napraviti - u Zagrebu smo napravili 25 tisuća pregleda
u tri mjeseca, a mi smo sad već ovdje prešli 25 tisuća zahtjeva
za pregled", kaže koordinator pri Hrvatskom centru za potresno
inženjerstvo Josip Atalić.
"Vjerujem da se sigurno 1.500 kuća treba srušiti i napraviti
sasvim nove. Te nove kuće, ako budu ove tipske (standardne)
vjerujem da iza ljeta ljudi mogu biti u njima", kaže
potpredsjednica HGK za građevinarstvo, promet i veze
Mirjana Čagalj.
Obnova će trajati godinama
Tek kada se prikupi dokumentacija, pripreme projekti i ugovore
poslovi počet će prava obnova. Trajat će godinama.
"Svakako će se morati ići u kombinaciju klasične gradnje i
montažne gradnje iz razloga što klasična gradnja neće moći sama u
tom kratkom roku naći dovoljno resursa i kapaciteta", rekao je
član uprave tvrtke za proizvodnju armirano-betonskih elemenata
Damir Haramina.
Nakon raspada velikih građevinskih firmi mnogi su radnici
pronašli posao u inozemstvu.
'Puno je posla, radnika nema'
„Posla je puno, radnika nema. Imali smo problem ovdje i prije jer
jednostavno radne snage nema tu kod nas", rekao je direktor
građevinske tvrtke u Petrinji Stjepan
Stanić.
"Uvijek će imati tko, pitanje je samo koliko će biti novaca za to
sve platiti. Ukoliko bude novaca, vjerujete mi da će to privući
građevinske tvrtke i radnike i naše, i vjerojatno nešto i
stranih", istaknula je potpredsjednica HGK za građevinarstvo,
promet i veze Mirjana Čagalj.
Trenutno u zemlji posao ima gotovo 100 tisuća građevinskih
radnika, a potražnja za novima je velika.
"Moramo uvesti radnu snagu ili sve te naše radnike koji su otišli
vani za poslovnom prilikom vratiti u Republiku Hrvatsku, i ovdje
im omogućiti pristojan život s adekvatnom naknadom", rekla je
predsjednica Hrvatske komore inženjera građevinarstva
Nina Dražin Lovrec.
"Svi imamo radnu snagu iz Bosne i Hercegovine, većinom rade dečki
na radne dozvole. Jako teško dolazimo do radne snage koja nam
treba, a onda i kad nešto dobijemo to je nije baš stručno", kaže
direktor građevinske tvrtke iz Kravarskog Zlatko
Zagorac.
Nešto više od devet i pol tisuća slobodnih mjesta
Ove godine odobreno je preko 30 tisuća radnih mjesta za inozemne
radnike. Ostalo je nešto više od 9 i pol tisuća slobodnih mjesta.
U postupku za dobivanje dozvole je preko 4 tisuće i 300 inozemnih
radnika.
"Tražiš tu sa biroa šta ti šalju, odnosno Zavoda za zapošljavanje
to je uglavnom od 30 ljudi ako jedan dođe radit, da se uopće
odazove na razgovor za posao i to je to", rekao je direktor
građevinske tvrtke u Petrinji Stjepan
Stanić.
Jer najvažnije je da posao stoljeća i u Zagrebu, ali i Banovini
bude kvalitetno odrađen, ovoga puta potpuno transparentno,
kako se ne bi dogodilo da ovako izgledaju kuće stare 20-ak godina
čiju je obnovu nakon rata financirala država.