U Državnom odvjetništvu (DORH) održala se konferencija za novinare na kojoj su se javnosti obratile glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek i ravnateljica Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK) Vanja Marušić.
"Osobno se nadam da će uskoro biti donesena politička odluka hoće li se osnovati Visoko državno odvjetništvo ili ne. To bi jako utjecalo na naše rasterećenje i pomoglo nam da se posvetimo onome što nam je posao. Drago mi je da se prihvatio moj prijedlog da se Općinsko državno odvjetništvu u Zagrebu podijeli na dva dijela”, rekla je Hrvoj-Šipek i nastavila:
"Kao glavna državna odvjetnica čvrsta sam i odlučna u namjeni da se razina odgovornosti u DORH-u podigne na višu razinu. Neki smatraju da se prljavi veš treba prati u svom dvorištu iza zatvorenih vrata. Suprotno tome, ja mislim da o tome možemo i trebamo otvoreno progovarati i da kao DORH možemo pokazati svima da smo spremni otvoreno razgovarati, otkrivati, ali i rješavati probleme u vlastitoj kući. Upravo ovo osporava sve teze koje se provlače kroz medije i javnost, da DORH i USKOK funkcioniraju pod utjecajem vlasti. Kategoričko odbijam svaku takvu optužbu", rekla je Hrvoj-Šipek.
Podsjetimo, u utorak je DORH izvijestio kako se zbog dorade predmeta povlači optužnica protiv 15 optuženika u slučaju Agrokor. Dogodilo se to nakon što je u najnovijoj akciji USKOK-a i policije uhićena bivša zamjenica Županijskog državnog odvjetnika Mirela Alerić Puklin, njezin suprug Goran Puklin, Piruška Canjuga, bivša članica Uprave Agrokora, a istragom su obuhvaćene još dvije osobe. USKOK je u strijedu zatražio istražni zatvora za sve osumnjičene.
O slučaju se osvrnula šefica USKOK-a Vanja Marušić.
"Ono što mogu reći obzirom na tajnost postupka je da je to rezultat, dakle istraga koja je vođena u predmetu Janaf. Istraga je dovela do realizacije jučerašnje akcije. Činjenica je da se radi o pet osoba, da se radi o bivšoj zamjenici županijske državne odvjetnice.. U 16 sati je zakazano istražno ročište, traži se istražni zatvor za sve okrivljene. Epilog i ishod ćemo vidjeti, vjerujem da će biti sukladno prijedlogu koji je otišao na sud", izjavila je.
Na to se nadovezala Zlata Hrvoj Šipek:
"Nakon jučerašnjih uhićenja postalo je jasno da moramo povući optužnicu u slučaju veliki Agrokor, ali to ne znači da je DORH odustao od optužnice za Agrokor. Opet ćemo ju podići kad se predmet očisti od onog što je radila tužiteljica. Svi znaju što bi se dogodilo da to nismo napravili. Da dođe do pravomoćne presude, to bi bilo osnova za ponovo pokretanje postupka, to bi bila blamaža za DORH. Ovo nije ni blamaža ni poraz DORH-a. Insinuacija da se to radi zbog vještaka su neosnovane, dolaze od osobe koja brani osobe u postupku", rekla je glavna državna odvjetnica.
"Tko plasira sve objede i neutemeljene kritike? Osobe koje zastupaju okrivljenike ili pripadnici skupina koje imaju političke ili neke druge interese. Učili su me, prije nego što se pogleda što se govori, pogledaj tko govori.
Možda vas iznenadila jučerašnja akcija, a koja će nadam se danas dobiti epilog na istražnom ročištu, a u kojoj je jedna od okrivljenih osoba i bivša zamjenica županijskog državnog odvjetnika u Zagrebu”, rekla je Hrvoj-Šipek.
"Ono što mogu reći da sam zatekla predmet dolaskom u ured. Ono što se u javnosti plasira kao ekspresno odbacivanje, a zanemaruje se da su po mom dolasku u ured počele stizati nove kaznene prijave, one Ivice Todorića. Te nove prijave su bile sveoobuhvatne i opširnije od one prve prijave. Temeljem izvida je provedena zakonita odluka. Ponavljam, nakon toga su počele pristizati nove kaznene prijave, od Ivice Todorića i ostalih. Pristupilo se izvidima, sagledavanjem svega, rezultat je bio isti. Odbačena je kaznena prijava. Da je naš stav bio ispravan, potvrđuje i odluka suda u Zagrebu koji je potvrdio stajalište USKOK-a", rekla je Marušić.
Na novinarski upit zašto optužnica nije povučena ranije, Hrvoj-Šipek je odgovorila:
"Optužnica za Agrokor nije povučena prije godinu dana jer tada nismo imali nikakvih saznanja da je ta zamjenica imala veze s ovim što se događa, odnosno da je dostavljala podatke optuženima u predmetu Agrokor. Osobno sam obavila razgovor s njom, pitala sam ju za aktivnosti i postupanja njezina supruga, rekla je da ne zna ništa, ali je rekla da ne želi biti teret DORH-u te je odstupila. Kad se potom u izvidima analizirao predmet Janaf, došlo se do saznanja o kojima je govorila ravnateljica USKOK-a".
Marušić je dodal kako ovo pokazuje da nema nedodirljivih ni u njihovim redovima, a što se tiče "tajminga" postupanja, izjavila je:
"Kada bi bilo pogodno vrijeme za naše postupanje? Branitelje ako pitate, vjerojatno nikad. Ljudi iz sfere politike uvijek će nešto spojiti s nečim. Vrijeme pokretanja istraga je isključivo determinirano količinom dokaza i procesnim stanjem predmeta."
O aferi "Software" i bivšoj ministrici Žalac
"U javnosti se polemizira i različito tumači moja izjava i priopćenja USKOK-a. Ono što sam rekla i što je priopćeno, ostajem kod toga u cijelosti. Objasnila bih još neke detalje. Točno je da je USKOK otvorio ovaj predmet i to ne temeljem kaznene prijave nego medijskih objava vezano za sumnje u nezakonito postupanje bivše ministrice. Također je točno da je USKOK provodio opsežne višemjesečne izvide, pribavio dokumentaciju, uzimao izjave od 30-ak osoba... sama dokumentacija iz ministarstva ima više od 3000 stranica. Uključen je i PNUSKOK. Dake jedni opsežni izvidi koji su trajali mjesecima. Ono što je rečeno da nije donesena meritorna odluka je točno, jer sukladno svim izvidima nismo mogli utvrditi dostatan stupanj osnovane sumnje za otvaranje istrage", rekla je šefica USKOK-a.
"Sad se u javnosti raspravlja je li neki predmet živ ili mrtav. No, mrtvi predmeti su samo oni koji su okončani ili pravomoćnom presudom ili obustavljanjem istrage. Ovaj predmet i svi drugi na kojima se radi su se mogli obnoviti bilo kojom novom informacijom. Ali temeljem svih informacija, izjava, dokumentacije, nije se moglo prikupiti dovoljno dokaza da bi se došlo do osnovane sumnje. Sve to je dostavljeno uredu europskog tužitelja", rekla je Marušić.
U drugom dijelu prvo je govorila Marušić, o postupanju USKOK-a u predmetu "Softver", odnosno o predmetu povodom kojega je u istražnom zatvoru završila bivša ministrica Gabrijela Žalac:
"U konkretnom predmetu, sve što sam rekla u izjavi i što je priopćeno u službenom priopćenju, ostajem pri tome. Točno je da je ovaj predmet, da je USKOK otvorio ovaj predmet, i to ne temeljem kaznene prijave, nego temeljem medijskih objava o sumnjama u nezakonito postupanje bivše ministrice vezano i uz nabavljanje IT opreme."
Rekla je da su pribavljali dokumentaciju, da su uzimali izjave 30-ak osoba, da su uključili samostalni sektor na financijskim analizama:
Meritorna odluka o ovom predmetu nije donesena, jer sukladno svemu što smo pribavili i utvrdili činjenice, nismo mogli utvrditi dovoljno sumnji za otvaranje istrage."
"'Mrtvi' predmeti su samo oni koji su okončani pravomoćnim sudskim odlukama, odnosno odlukom o obustavi istrage. Svi ostali predmeti, tako i ovaj predmet, u njemu su se mogli poduzimati daljnji izvidi primitkom bilo koje dodatne informacije ili činjenice koja se mogla primiti. Tako se radilo i u ovom slučaju", kazala je dalje.
"Nije se prikupio dostatan stupanj osnovane sumnje. Činjenica je da su rezultati svih tih izvida dostavljeni Uredu europskog tužitelja, koji je 23. lipnja zatražio podatak, povodom prijave OLAF-a, da li taj predmet postoji, da li su se provodili izvidi", rekla je i to i konstatirala da su se svi materijali, podaci dostavili Uredu europskog javnog tužitelja koji je primio, dodala je, prijavu OLAF-a.
"Nikakvih pritisaka, nikakvih zataškavanja u ovom predmetu nije bilo", istaknula je.
"Apsolutno poričem blamažu ili fijasko USKOK-a. Nije bilo moguće donijeti meritornu ocjenu", kazala je za postupak protiv Gabrijele Žalac.
"Ne spominje se sve ono što je USKOK zadnjih nekoliko godina, koje su sve istrage protiv visokorangiranih dužnosnika na lokalnoj i pravosudnoj razini pokrenute... to se sada ne spominje", potužila se.
Hrvoj-Šipek je nastavila o odnosima DORH-a i USKOK-a s jedne i Ureda europskog javnog tužitelja. Kako se veliki iznosi sredstava EU-a gube zbog nepravilnosti u postupcima, kazala je, došlo je do osnivanja europskih tužitelja.
Rekla je da je svakoj članici ostavljeno da osnuje odjel delegiranih europskih tužitelja, te je tako u Hrvatskoj u okviru USKOK-a osnovan jedan odjel:
"Oni se nalaze formacijski u okviru USKOK-a. USKOK je zaposlio njih 11, ne rčaunajući savjetnika, informatičara... koji istovremeno su zadržali, jer je to pretpostavka da mogu nastupati pred nacionalnim sudovima, dužnosti koje su imali."
Rekla je da je razgovarala s Laurom Kövesi, da se za petak dogovorila s njom porazgovarati dalje, da smatraju da nesporazumi do kojih je došlo, nipošto nije nešto što se ne bi dalo riješiti.
"Dakle, procijenjeno je u cijelom sustavu od svih predmeta u RH u DORH-u da ima 15 potencijalnih predmeta", navela je broj predmeta za koje se pretpostavlja da bi potpadali pod nadležnost europskog javnog tužitelja:
"Ured europskog tužitelja je preuzeo dva predmeta iz nadležnosti svih odvjetništava, opžinskih i županijskih, preuzeo je predmet o kojem se govorilo i još jedan, a za devet je donio odluku da ih neće preuzimati."
Za "šamar i sramotu za RH" kazala je da je stanje u Luksemburgu takvo da su istragama obuhvaćeni predmeti vrijedno 4 milijarde eura, u Njemačkoj oko 20 milijardi, navela je dalje Austriju, Italiju...:
"Upravo zato što postoji svijest i volja da se spriječe nepravilnosti, osnovan je ovaj ured."
Novinare je zanimalo zašto Ured europskog tužitelja nisu obavijestili o slučaju koji obuhvaća Žalac, nego su iz Ureda tražili to od njih?
Ovo nije državno odvjetništvo iz 50-ih ili 90-ih. Zamjenici su neovisni u svojim odlukama", kazala je, "U ovom predmetu nisam znala ništa, što formacijski nema nikakvog utjecaja jer ja jesam državna odvjetnica i vodim odgovornost za funkcioniranje sustava. Ali, ako vi mislite da ja mogu znati za sve predmete za stotinu tisuća osoba koje vodimo u predmetima... to je nemoguće."
"U ovom slučaju mislim da je ravnateljica objasnila što se dogodilo", dodala je.
Ako je 26. lipnja došao upit o tom predmetu, a pet dana ranije su obavijestili o 15 predmeta, ne i o ovome.
"Ne mogu obavijestiti, otkud ja znam radi li se o predmetu koji potpada pod nadležnost europskog tužitelja", odgovorila je novinarki koju je zanimalo kako to da nije znala da se protiv Žalac provode izvidi oko europskih sredstava, pa bi logično trebala obavijestiti EU ured tužitelja:
"Ne. Nisam znala da se u tom dijelu uopće provode izvidi."
Marušić je nastavila:
"Nije donijeta meritorna državnoodvjetnička odluka. U tom pravcu predmet nije bio zatvoren."
Ponovila je da je predmet i dalje mogao "živnuti" da se došlo do novih spoznaja o tom slučaju.
"Predmet je bio statistički zatvoren", iskoristila je takvu jezičnu konstrukciju.
Rekla je da su tijela RH prije osnivanja ureda europskog javnog tužitelja dostavljali predmete, ali da 23. ili 24. lipnja su dostavili podatke da je spis bio formiran, da je pri USKOK-u bio u radu, da su poslali svu dokumentaciju što su do tada prikupili.
"To nije na onaj način kako se interpretira 'mrtav spis'", kazala je:
"U to vrijeme nisu bili aktivni izvidi i to je razlog zašto nismo odmah dostavili informaciju."
Stoga, rekla je, u tome ne vidi nikakav neuspjeh USKOK-a, nego je naknadno došla prijava OLAF-a:
"Sigurno su oni radili neke dodatne provjere."
Međutim, novinare je zanimalo kako to da informacije o nesrazmjerima cijene nabave softvera i druge nepravilnosti nisu bile dovoljne za osnovanu sumnju?
"Točno je da su uzimane izjave od 30-ak osoba. Izjave svake od osoba se trebaju potkrijepiti drugim dokazima. Ne mogu govoriti o kojim je osobama riječ. Cjelovita dokumentacija, sve što smo uspjeli pribaviti, ponavljam, tada nismo imali dovoljan stupanj osnovane sumnje da krenemo u istragu, da su ispunjena i subjektivna i objektivna obilježja kaznenog djela", odgovorila je:
"Da je prijava došla od OLAF-a ili neki drugi element, naravno da bismo dalje radili po tom predmetu."
"Ponavljam, pa protiv iste osobe obavljamo istrage u drugim predmetima", kazala je, objašnjavajući zašto je naprosto nemoguće prikriti takvu stvar, pa je besmisleno i govoriti o zataškavanju.
"Činjenica da u tom predmetu u tom momentu nije bilo aktivnih izvida, bio je razlog zašto nismo to obavijestili, ja ću sada otvoreno reći, i propust. I propust. Ali, činjenica je da to nije učinjeno zato da bi se zataškalo", rekla je.
Iziskuje li onda takav propust sankciju za nekoga?
"Da nije bilo procesuirano, to bi bio razlog za sankciju", odgovorila je.
Kako izbjeći zaključak da afere Softver ne bi bilo da to nije preuzeo Ured europskog javnog tužitelja, obje su se složile da bi OLAF s dokazima išao prema USKOK-u:
"USKOK bi onda nastavio rad i donio odluku vjerojatno kao i europki tužitelj."
Čiji je propust bio da se nije obavijestilo?
"Da se možda radi o propustu o izvješćivanju!?", uzvratila je Marušić.
"Ako se radi o propustu, onda se radi o propustu u izvješćivanju", ustvrdila je Hrvoj-Šipek, inzistirajući na tome da je bila riječ o novoj proceduri, da je zato došlo do propusta.
Konačno, slučaj Žarko Tušek i Oroslavlje, odnosno kako to da u slučaju Želja Szabe nisu odbacili slučaj, premda je bila riječ o snimci u oba slučaja. Marušić je rekla da su bile jasne pogodnosti koje su se nudile u slučaju Sabo. U slučaju Tušek:
"Osoba nije bila u tom svojstvu. Radilo se u vremenu prije raspisivanja izbora. Tek objavom službenih rezultata izbora, osoba dobiva svojstvo za kazneno djelo podmićivanja zastupnika."
Riječ je o famoznom "kaj bi ti štel bit?" što je Tušek nudio nezavisnom vijećniku, odnosno osobi koja je to tek trebala postati na izborima. No, novinare je onda zanimalo zašto im je toliko trebalo da ovako jednostavnu okolnost utvrđuju tako dugo.
Na to je Marušić odgovorila da su trajali izvidi u još nekim drugim okolnostima iz Grada Oroslavlja, da zato nisu žurili.