U trenutku pisanja komentara za RTL.hr, ministar Radovan Fuchs nalazi se u samoizolaciji zbog kontakta s osobom zaraženom koronavirusom - upravo u situaciji za koju smo svi strahovali da će biti masovna pojava kada je počinjala škola. Mjesec dana od početka škole, međutim, iako je relativno velik broj učenika i nastavnika u samoizolaciji, škole ipak više ili manje normalno rade te se samo po potrebi prebacuju u online sustav rada. Upravo o svim izazovima "pandemijskog školovanja", kao i reformama obrazovanja i detaljima projekata na kojima njegovo ministarstvo radi piše prof.dr.sc. Fuchs u Otvorenom uvodniku.
Kada smo krenuli s pripremanjem mjera za početak školske godine znali smo da će ova godina po mnogočemu biti posebna, trebalo je stvoriti sigurne uvjete za povratak djece u škole i tako otkloniti strah roditelja, učitelja, djece. Zato smo i okupili stručnjake iz raznih područja, od epidemiologa do učitelja, preko osnivača do predstavnika sindikata kako bi mjere prilagodili realnoj situaciji.
Primjerice, razmak od dva metra u teoriji dobro zvuči, međutim za većinu naših učionica, stanje je u praksi bitno drugačije. Škola je počela kako je i planirano, na zadovoljstvo svih nas, "obrazovnih vlasti" kako nas popularno nazivaju, učitelja, roditelja, a najviše djece čije smo osmjehe, barem onih koje ne nose maske, pratili prilikom susreta s njihovim prijateljima na ulazu u škole diljem Hrvatske. I to je ono što čini obrazovanje - zadovoljan učenik i učitelj.
Škole nisu postala žarišta
Zasigurno će se većina složiti samom da je nastava u realnom vremenu u učionici te kontakt učitelja s učenikom nešto što se u virtualnom okruženju ne može nadomjestiti. Izrazito sam zadovoljan što su mjere dale dobre rezultate, a što pokazuje i ovih prvih mjesec dana škole. Naime, škole nisu postale žarišta ili kako su to neki javno prognozirali "epidemiološke bombe" i otvaranje škola nije utjecalo na širenje virusa. Imamo oko 100 prosvjetnih djelatnika pod zdravstvenim nadzorom i oko 2800 učenika u samoizolaciji što i dalje govori u prilog tezi da je stanje stabilno i pod kontrolom.
Većina slučajeva oboljelih učitelja i učenika je "uvezena" izvana i zato sam posebno prilikom javnih istupa uoči početka škole, ali i danas, apelirao na odgovornost svih nas - jer ako se svatko u svom okruženju ponaša odgovorno, tada je mogućnost zaraze svedena na minimum.
Živimo u vremenima koja nisu uobičajena, nekad smo se početkom školske godine bavili težinom školske torbe, a sada nam je, više nego ikad prije, bitno sačuvati zdravlje, i to ne samo zdravlje djece i učitelja, već i njihovih roditelja, a posebno starijih ukućana. Zahvalio bih ovom prilikom svima, od ravnatelja, preko učitelja i učenika sve do roditelja i osnivača, ali i epidemiolozima koji su zajedno s nama osmislili i izradili ovakav pristup odvijanja nastave, što su naše škole sigurne za djecu i što se u "novom normalnom" možda još uvijek navikavamo na nove izazove, međutim sve s krajnjim ciljem kvalitetnog obrazovanja za naše učenike. Oprez i pridržavanje mjera i dalje su nužni.
Na čemu Ministarstvo sada radi?
Više nego ikad važna je uloga učitelja kojih smo se posebno prisjetili obilježavajući njihov dan, Svjetski dan učitelja, 5. listopada kada smo nagradili njih 500-tinjak novčanim iznosom od 10.000 kuna. Biti učitelj je poslanje, poziv, a ne tek posao i to razumije svatko tko se barem jednom našao na katedri pred znatiželjnim pogledima učenika ili studenata.
U sjeni pandemije, što je i samorazumljivo, nekako su ostali drugi procesi na kojima paralelno radimo. Radimo na velikom projektu cjelodnevne nastave koji bi uskoro trebao zaživjeti u našim školama, nastavljamo i s reformom obrazovanja pri čemu je važno napraviti analizu svega dosad učinjenog i na tim postavkama nastaviti dalje. Važno je da to bude neovisna analiza koja će nam jasno pokazati smjer kojim trebamo nastaviti.
Zajedno s Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje obrazovanja najavili smo i uvođenje nacionalnih ispita kao standardiziranih ispita kojima bi se provjeravalo u kojoj su mjeri učenici sposobni koristiti ključna znanja iz pojedinih nastavnih predmeta, a s ciljem praćenja i unapređivanja učinkovitosti rada u školama. Nacionalni ispiti ne rezultiraju ocjenama, odnosno padom i prolazom, već podacima temeljem kojih se može usporediti uspjeh pojedinog učenika, razreda, škole, u odnosu na rezultate cijele generacije učenika.
"Fuchsovi zakoni"
U javno savjetovanje puštena je najava paketa zakona koji daju nasluti naše sljedeće korake. U pripremi su i izmjene Zakona o strukovnom obrazovanju koje je godinama bilo nepravedno zapostavljeno, mnoga pitanja do danas nisu zakonski regulirana i tu ulažemo maksimalne napore sa svim dionicima, od ravnatelja preko osnivača kako bi projekti zaživjeli.
Pitaju me i kada će novi tzv. Fuchsovi zakoni. Nije bitno čiji su, već da su funkcionalni i da služe unaprjeđenju kvalitete sustava znanosti i visokog obrazovanja. Sveučilišta će pronaći modele da budu što funkcionalnija, a ono što je nama važno jest da studenti dobiju obrazovanje kakvo zaslužuju. Upravo na tome radit ćemo u ovom mandatu, ali i na donošenju cijelog niza zakonskih i pod zakonskih akata kako bi sustav znanosti i obrazovanja postao uređeniji, učinkovitiji u svakom pogledu, a time bolji i prosperitetniji za sve građane Republike Hrvatske i naše društvo u cjelini.