Većini na slike roštilja i suhomesnatih proizvoda cure sline, no Svjetska zdravstvena organizacija pobrinula se da se svi zamislimo. Tvrde - crveno meso vjerojatno je kancerogeno, a njegove prerađevine poput suhomestanih proizvoda - jesu.
Kobasice, slanina i šunka spadaju u grupu kancerogenih proizvoda poput azbesta, duhana i ispušnih plinova. Pedeset grama slanine dnevno, što su otprilike dvije kriške, povećavaju rizik oboljenja od raka za 18 posto.
Pod crveno meso spada govedina, teletina, svinjetina, janjetina, ovčetina i konjetina.
Nutricionisti i predstavnici Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj ipak smiruju situaciju.
"Treba naglasiti da je raznolikost, uravnoteženost i umjerenost osnovno pravilo po kojem bi se trebali ravnati kada kreiramo svoju prehranu. Ako uzmemo to pravilo u obzir, onda bi crveno meso terbalo ostati sastavni dio uravnotežene prehrane", kaže nutricionistica Karmen Matković Melki.
"Nema se potrebe bojati, i dalje se može konzumirati. Naravno, treba paziti da je ta namirnica zdravstveno ispravna", kaže voditeljica Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj, Antoinette Kaić Rak.
Kobasice, slanina i špek na stol ne idu bez kruha, a i o njemu se razvijaju razne teorije. Kruh s glutenom ili bez glutena? Ovaj drugi sve je popularniji.
Gluten trebaju izbjegavati oboljeli od celijakije, a takvih je u Hrvatskoj najviše tri posto, dok je alergičnih na gluten do 10 posto.
"Za ostalih 90 posto stanovništva nema problema u konzumaciji glutena. Radi se o pritisku uvoznih lobija koji pokušavaju nametnuti jedan lifestyle koji nije primjeren hrvatskom podneblju jer većina stanovnika u Hrvatskoj nema problema s glutenom", kaže Mijo Prgomet, predsjednik hrvatske Udruge proizvođača pekarskih i slastičarskih proizvoda.
Gotovo svi proizvodi na policama s oznakom da su bez glutena dolaze iz uvoza, a cijena je i do deset puta skuplja, što naravno ne ide u prilog onima koji s glutenom imaju problem.
I doista, što nam nakon svega ostaje za ručak; salata, voće i
povrće, ali i ono je špricano, a ako je ekološko, ni tome se više
ne može vjerovati.
Što nam to nude na tržištu hrane i kako jesti tj. pripremati ono
što nam nude, pitali smo gošću RTL
Direkta, profesoricu Nadu Vahčić
s Prehrambeno biotehnolopškog fakulteta u Zagrebu koja vodi i
Laboratorij za kontrolu kvalitete u prehrambenoj industiriji.
A što je rekla, pogledajte u video prilogu.
