Hrvatska mora preuzeti polovicu nukelarnog otpada iz Krškog u roku od četiri godine, ali dogovora sa slovenskom stranom još nema. Istodobno, u Dvoru na Uni, gradiću uz granicu s Bosnom i Hercegovinom, gdje je buduće mjesto odlaganja otpada iz nuklearne elektrane Krško dogovora ima. Nuklearni otpad ujedinio je Hrvate, Srbe i Bošnjake, ne samo u Dvoru na Uni nego i u Novom Gradu u BiH, s druge strane Une.
Dvor je siromašna općina koja će na dar od države dobiti nuklearni otpad, a mještane je najviše strah upravo onečišćenja, ističe se u prilogu RTL Direkta.
'Ovo nije primjereno mjesto za skladištenje takvog otpada'
"I ovako je skoro uništeno, a ovako će ga uništiti skroz. Tu imamo dosta pčelara i ekološke proizvodnje, kada dođe tu, svi će reći: a tamo je nuklearni otpad, pčela prenosi", kaže za RTL mještanin Dragan koji se i sam bavi proizvodnjom meda.
Petstotinjak metara od izvora na kojem on toči vodu nalazi se vojarna Čerkezovac gdje bi se trebao odlagati sav medicinski otpad iz Hrvatske, ali i dio nuklearnog otpada iz Krškog. Zgradu čuvaju vojnici i ulaz je nemoguć, a samo stotinjak metara od vojarne su kuće.
"Vojarna Čerkezovac nije na Trgovskoj gori. Ona se nalazi usred sela Matijevići, stotinjak metara od kuće gdje su mala djeca, 800 metara od rijeke Une. Ovo nije primjereno mjesto za skladištenje takvog otpada", kazala je za RTL Direkt Anita Kolarec iz Stožera za zaštitu Dvora od nuklearnog otpada.
Načelnik općine Dvor Nikola Arbutina, član SDSS-a, kaže kako stanovnike nitko nije ništa pitao.
"Dvor ima jasan stav o tome. Mi smo 2015. rekli da smo protiv toga. Država mora prikazati EU da ispunjava određene obaveze, u protivnom će plaćati penale. Nas ništa ne pitaju vezano za to", kaže Arbutina.
Nude im 8 milijuna kuna godišne i novi pogon
To što bi im u susjedstvo trebao stići nuklearni otpad ne sviđa se ni stanovnicima Novoga Grada s druge satrane Une, ali i granice.
"Jako je lijepo što svaka zemlja ima svoje planove, ali nisu svi ti planovi ostvarivi. Mi nećemo dopustiti nuklearni otpad pokraj ove naše ljepotice. Na našoj strani je i domaće i međunarodno pravo, na našoj strani je želja ljudi koji to ne žele", ističe za RTL Mario Crnković iz Udruge Green Tim Novi Grad dodajući da ih iz Hrvatske nitko ništa nije pitao niti im zauzvrat ponudio.
Dvor bi, pak, zbog skladištenja nuklearnog otpada mogao dobiti osam milijuna kuna na godinu i novi pogon.
"Oni nude novac, a ovakvim prostorima je najbitnije radno sposobno stanovništvo. Mi ga, nažalost, nemamo", kaže načelnik Dvora.
Radnike za rad u pogonu teško je pronaći jer u Dvoru pretežno živi staro stanovništvo. Imaju dvije pilane i desetak obrta koji zapošljavaju 120 ljudi. Primjerice, već u pet navrata putem natječaja tražili su ravnatelja knjižnice, ali još ga nisu uspjeli pronaći.
Nuklearni otpad bacio je u depresiju gotovo sve stanovnike Dvora. Njih oko pet i pol tisuća potpisalo je peticiju protiv skladištenja nuklearnog otpada na Trgovskoj gori.
