Sreću da dobiju mjesto u domu imaju rijetki. Pero je svoje čekao godinama. S mirovinom i nešto životne ušteđevine uspijeva pokriti trošak mjesečnog smještaja od 3.800 kuna.
"Neki puta, ne može biti svaki – imamo bolji ručak nego Milanović i Plenković, to je stani-pani ručak", kaže korisnik obiteljskog doma za starije Pero Bajac.
Mjesto u državnom domu ravno je zgoditku na lutriji, a privatni gdje se soba plaća i do osam tisuća kuna, ne može si priuštiti – baš kao ni 90-godišnja Ljuba.
"A što bi da nema ovakvih ljudi? Gdje bi ti ljudi bili? Na ulici?!", kaže korisnica obiteljskog doma za starije Ljuba Begić.
Budućnost je neizvjesna, jer se u narednih pet godina moraju zatvoriti svi obiteljski domovi. Takvih je u zemlji nešto manje od 400. Skrbnici ogorčeni.
"Državni se domovi čekaju godinama, baka ima 94 godine – i ona jedino može ili na ulicu, ili u kuću iz koje je otišla gdje sama više nije mogla živjet", kaže Vladimir Gujinoć iz Karlovca.
Vladajući nude alternativu
Kao alternativu vladajući nude udomiteljstvo ili osnivanje institucije za skrb o starijima i nemoćnima. Za Tihanu, to nije opcija.
"Traže širinu hodnika od 180 cm, traže 6 medicinskih sestara kojih je i sada deficit, višu medicinsku sestru, socijalni radnik puno radno vrijeme, fizioterapeut", kaže vlasnica obiteljskog doma za starije i nemoćne Tihana Spudić Halar.
"Nekakva je računica da bi barem 6.000 ljudi izgubilo smještaj čak i prije. Mnogi su najavili zatvaranje odmah i odlazak preko granice jer ne vide više svrhu ulaganja niti bavljenja ovim poslom", kaže predsjednica Udruge za informiranje i razvoj socijalnih usluga za starije osobe Sabina Angelina Latin.
Odluku države o reorganizaciji obiteljskih domova pokrenula je tragedija u domu u Andraševcu, u kojem je početkom prošle godine izgorjelo šestero korisnika, ali i drugi slučajevi gdje je otkriveno da korisnici žive u neljudskim uvjetima.
"Brojne su pritužbe na njihov rad, uključujući i one za zlostavljanje štićenika gdje im se uskraćivala adekvatna prehrana, oduzimali mobiteli, te su živjeli u vrlo lošim higijenskim uvjetima, što smatramo apsolutno neprihvatljivim", kaže predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu prava pacijenata Jasna Karačić.
"Nisu svi isti, ne radimo svi loše, trebalo bi razvrstati dobre i loše, napraviti neki red", kaže vlasnica obiteljskog doma za starije i nemoćne Tihana Spudić Halar.
Pa rješenje vide u redovitim kontrolama.
"Rekla bih da su ministru prodali mačka u vreći, ovo što on kani potpisati. Ako taj prijedlog Zakona prođe, ako on to potpiše imat ćemo jednu veliku socijalnu katastrofu u Hrvatskoj", kaže predsjednica Udruge za informiranje i razvoj socijalnih usluga za starije osobe Sabina Angelina Latin.
Sudbina je neizvjesna - kako za oko 7 tisuća korisnika, tako i za oko 1500 zaposlenih u obiteljskim domovima diljem zemlje.
